Šmit ne napušta BiH svojom voljom

Iz SNSD-a poručuju da Šmit iza sebe ostavlja duboke političke i ustavne krize.

Političari iz Federacije BiH očekivano brane opstanak OHR-a i Šmitovih odluka. Iz Republike Srpske stižu zahtjevi za konačno zatvaranje OHR-a i kraj stranog upravljanja u BiH, uz poruku da pravna borba protiv Šmitovih poteza tek počinje.

Kristijan Šmit prije 15 dana nije uopšte razmišljao o ostavci, tvrdi to Dragan Čović. Lider HDZ-a BiH kaže da je plan bio da ode pred izbore. I njega je ostavka iznenadila.

"Ja sam bio uvjeren kada je došao gospodin Šmit u BiH da će taj mandat trajati vrlo kratko. Ali on je sad drugi najdugovječniji visoki predstavnik poslije Valentina Incka. Sa njim sam razgovarao prije možda 15 dana. Nije bio uopšte u razmišljanju da će podnijeti ostavku", kaže Čović.

Sada BiH ne napušta svojom voljom. Šmit je za to indirektno okrivio lidera SNSD-a. Za „Dojče vele“ je rekao da su Milorad Dodik i politika oko njega lobirali da napusti Sarajevo. Iza sebe ostavlja brojne krize.

"Sva kriza u kojoj se BiH nalazi, raspakivanje Dejtona, svi problemi u kojima smo, za sve možete reći hvala ili napisati fakturu Kristijanu Šmitu. On je najveći razarač BiH, ustavne kategorije, dejtonske kategorije kako je to Dejton definisao i sve krize i problemi koje imamo možemo samo da kažemo da ih je on prouzrokovao svojom bahatošću i srbomrzačkim politikama", rekla je Sanja Vulić, šef Kluba poslanika SNSD-a u PD PS BiH.

To političarima u drugom entitetu odgovara. Zato čine sve da se OHR ne zatvori.

"Ja mislim da je važno da će ostati na snazi sve odluke koje su visoki predstavnici do sada donijeli i da ostaje OHR", rekao je Jasmin Imamović, poslanik SDP-a BiH u PD PS BiH.

Katanac na vratim OHR-a mnogi u Srpskoj bi željeli da vide. Među njima i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH. Srđan Amidžić bi želio da u BiH više ne dođe nijedan visoki predstavnik.

"Ja želim da u BiH nema nijedan visoki predstavnik, ni iz Rusije, ni iz Mađarske, ni iz SAD, ni iz Velike Britanije, ni iz Njemačke, jer ako ne možemo da funkcionišemo samostalno onda se postavlja pitanje kakva smo mi zemlja", jasan je Amidžić.

Odluke koje je donio Kristijan Šmit nemaju veze s pravom i mora da budu stavljene van snage, poruka je i v.d. direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Srpske, Ane Trišić Babić. Ono što je sigurno i što je više puta u Srpskoj naglašeno, pravna borba protiv Šmita tek slijedi.