Šta nakon Šmita - ko može poništiti njegove odluke?

Sve je više onih koji pitaju, kako je moguće da čovjek koji nikada nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti mijenja zakone i kažnjava izabrane lidere? Trn u oku je i pozivanje na bonska ovlašćenja. Šmit ih po svemu sudeći nije ni mogao koristiti, jer dolaze iz glave 7. Povelje UN čiji je titular Savjet bezbjednosti.

,,Jedino SB može neko ime ili organizaciju da ovlasti da ih koristi. Ovđe se to nije desilo. Došlo je dakle do frakture čitavog Dejtonskog mirovnog ugovora. I u tom smislu ne čudi me stav Kine i Rusije. Može da nas raduje promijenjeni stav SAD-a. Što potvrđuje da po prvi put od početka 90ih do danas, naše aspiracije se podudaraju sa interesima i narativima globalnih super sila’’, rekao je Dragan Dakić, profesor međunarodnog prava.

Šmit je sam sebi davao ovlašćenja. Njegov mandat sramota je za Nemačku, kaže Aleksandar Vranješ. Upoređuje ga i sa sredstvom kontrole Berlina na teritoriji BiH.

"Trampova administracija je već mnogo ranije nagovijestila da ne želi njemu da se produžava mandat, da treba da ode. Vidjeli smo to kod uskraćivanja finansiranja OHR-a. Oni će tek neku tranšu u decembru 2025. dati za OHR. Bilo je uopšte i haos unutar OHR-a kako će se plate isplaćivati, jer Amerika više ne finansira kao što je finansirala ranije", rekao je Aleksandar Vranješ, ambasador BiH u Srbiji.

U jedanaestom članu Bonske deklaracije piše da visoki predstavnik može odrediti vrijeme i mjesto sastanka zajedničkih institucija ukoliko oni to ne mogu da utvrde. Može da donese određene akte iz nadležnosti Predsjedništva BiH, Savjeta ministara, takođe ako oni da ne mogu da se dogovore, a naknadno moraju dati saglasnost. I treća stavka, odnosi se na odluke koje se tiču pojedinačnih nosilaca određenih funkcija koji sprječavaju sprovođenje Dejtonskog sporazuma.

,,Ni u jednoj od ove tri vrste nije dato ovlaštenje zakonodavne vlasti, nije spomenuta Parlamentarna skupština ili bilo koji od Domova, a to je jedini organ nadležan za zakonodavnu djelatnost na nivou BiH. I time jasno stavljeno do znanja da eventualno po Bonskom deklaraciji.. a opet kažem to je politički akt. On ne može imati bilo kakva pravna dejstva’’, rekao je Marko Romić, asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.

Sporne zakoni ne mogu se poništiti u Predstavničkom domu BiH. Mogu se donijeti novi, kaže poslanik Liste za pravdu i red Nenad Grković. Ukoliko bi SNSD predložio zakone, prvi bi ih, kako i sam kaže, podržao. Puno nade u to ne polaže, jer postoji blokada u Domu naroda i negiranje kolega iz Federacije. Sanja Vulić, ipak, rješenje vidi u tri načina.

,,Prvi je da taj Šmit ako ima karaktera koliko i crno ispod nokta pa i da mu oprostimo te milione sam poništi te gluposti oje je napisao. Druga je da dođe neko ko će biti relevantnom rezolucijom SB i da novi visoki predstavnik poništi sve te njegove brljotine. I treći da je Ustavni sud konačno uradi ono što je predsjednik Karan govorio a to je da zaštiti Ustavni poredak BiH. Upravo da poništi sve te njegove budalaštine, on nije zakonodavac i koje nisu u skladu sa Ustavom i zakonom’', kaže Sanja Vulić, šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Za 30 godina djelovanja stvorili su paralelni sistem, antidejtonsku BiH, kaže predsjednik Srpske. Nije dovoljno da visoki predstavnici samo odu sa ovih prostora. Sa sobom moraju odnijeti i sve antidejtonske odluke. Jer, kako i sam kaže, to nije podloga na kojoj domaći lideri mogu da rade i grade dejtonsku BiH.