Ovi običaji čine Badnji dan posebnim

Badnji dan se proslavlja dan uoči Božića i predstavlja posljednji i najstrožiji dan božićnog posta, kao i veliku sreću jer prethodi danu Hristovog rođenja.

Badnji dan je naziv dobio po grani hrasta – badnjaku koji se na taj dan siječe, unosi u kuću i pali.Tog dana rano ujutro domaćin odlazi da isječe badnjak, najčešće je to hrastovo drvo, da bi ga te večeri unio u kuću i time označio početak božićne svetkovine.

Po badnjak idu muškarci iz porodice. Bira se obično mlad i prav cerić, a može i hrast. Kada odabere odgovarajuće drvo, domaćin se okrene istoku, tri puta se prekrsti, pomene Boga, svoju slavu i sutrašnji praznik, uzima sjekiru i siječe badnjak.

Po narodnom vjerovanju, badnjak se mora posjeći u tri snažna udarca.

Ono što sjekira od tri puta ne presječe, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem. Taj lomljeni dio na badnjaku zove se brada.

Kad se badnjak donese, uspravi se uz kuću, pored ulaznih vrata, gdje stoji do uveče, a onda se unese u kuću. Kasnije se u večernjim satima pali na kućnom ognjištu, kao simbol toplote koja grije i zbližava ukućane.

Trpeza na Badnji dan je isključivo posna i najčešće se spremaju riba, podvarak i pasulj, uz kupus ili krompir salatu.

Badnje veče

Na Badnje veče, domaćin kuće sa sinovima unosi badnjak, slamu i pečenicu. Slama se posipa po čitavoj kući, a naročito tamo gdje će se služiti večera. Badnjak se polaže na ognjište, utom se pali i svijeća i ukućani jedni drugima čestitaju praznik, očitaju molitvu, nakon čega se pristupa posnoj večeri i uživa u porodičnom miru. Vjeruje se da na ovaj dan ili veče treba vratiti sve pozajmljeno i pomiriti se sa svima sa kojima ste bili u zavadi, kako bi cijela naredna godina protekla u miru i slozi.