Danas su Duhovi: Naši stari su vjerovali da ove tri stvari nikako ne treba raditi

Zato su u crkvenom kalendaru crvenim slovom obilježeni i Duhovski ponedjeljak i Duhovski utorak.

Dok pravoslavni vjernici širom Srbije proslavljaju jedan od najvažnijih hrišćanskih praznika, mnogi se podsjećaju i starih narodnih vjerovanja koja se vijekovima prenose s koljena na koljeno. Duhovi, poznati i kao Trojice ili Pedesetnica, smatraju se danima posebnog blagoslova, kada se porodica okuplja, a domovi ispunjavaju zelenilom kao simbolom novog života, mira i napretka.

Jedan od najljepših običaja vezanih za ovaj praznik jeste unošenje svježe trave i cvijeća u hramove. Tokom liturgije vjernici od trave pletu vjenčiće koje nakon bogosluženja nose svojim kućama. Prema narodnom vjerovanju, oni donose zdravlje, sreću, blagostanje i Božju zaštitu porodici.

Vjenčići se najčešće stavljaju pored ikona, na prozore ili iznad ulaznih vrata, dok se u pojedinim krajevima i danas čuva običaj da se podovi u domu prekriju travom, a vrata i prozori ukrase zelenim grančicama lipe, jasena ili jove.

Šta se ne radi na Duhovski ponedjeljak?

Prema narodnoj tradiciji, tokom dana posvećenih Duhovima izbjegavaju se teški fizički poslovi. Vjeruje se da ne treba raditi u polju, obavljati zahtjevne kućne poslove, niti se baviti šivenjem, pletenjem i tkanjem. Ovi dani namijenjeni su molitvi, odmoru i vremenu provedenom sa porodicom.

Posebno je rasprostranjeno vjerovanje da na Duhovski ponedjeljak ne treba čistiti kuću, jer se smatra da se tako iz doma može „otjerati“ sreća i blagoslov koji praznik donosi. Zato mnogi domaćini upravo ove dane koriste za duhovni mir, okupljanje najbližih i očuvanje starih običaja.