Ikonić za ATV o tragediji na Elbrusu: Planina koja se za 15 minuta pretvara u smrtonosnu zamku

Iako u alpinističkim krugovima ne važi za tehnički najzahtjevniju planinu za ovu vrstu poduhvata, Elbrus svake godine odnese desetine života. Zbog čega? Šta se to potencijalno moglo dogoditi na planini za ATV je govorio Nenad Ikonić načelnik Gorske službe spasavanja Republike Srpske.

„Mi znamo o kojoj se planini tu radi. Naši članovi su se peli na tu planinu. To je smrtonosna zamka. Planina koja je s razlogom dobila epitet jedne od najsmrtonosnijih planina. Gore mogu da vladaju idealni uslovi, tehnički nije jedna od najzahtjevnijih, ali ta planina se u roku 10-15 minuta pretvara u mjesto na kome niko ne može da preživi. Upravo zbog toga se dešavaju ovakve stvari, rekao je Ikonić te iznio šokantan podatak, a to je da je tokom 2004. godine na ovoj planini stradalo 48 penjača na ovom usponu.

Olakšavajuće okolnosti

„Šta je tu olakšavajući faktor na toj planini? Pričamo o Elbrusu, neaktivnom vulkanu, koji se nalazi u zapadnom dijelu Kavkaza. Olakšavajuća okolnost je ta što vi na tu planinu stižete sa žicom, odnosno žičarom na 3.800 metara nadmorske visine, dok na 4.700 mnv mogu da izađu ratraci i snježne sanke za prevoz alpinista, odnosno spasilaca“, kazao je Ikonić.

Načelnik Gorske službe spasavanja Srpske naglasio je da se već na 5.000 mnv dolazi do ozbiljnih prijetnji poput nedostatka kiseonika, a gdje nastaju pravi problemi.

„Na tim visinama kiseonik u zraku je u pola manji, zbog niskog pritiska i taj dio predstavlja zonu smrti za mnoge planinare. Malo intenzivniji uspon, neadekvatna oprema, klimatizovanje i tu dolazi do ozbiljnih problema koji se javljaju kod svih planinara. Onda imate jake udare vjetra koji idu od 80-100 kilometara na čas prilikom čega dobijate taj indeks rashlađivanja, koji vas uvodi u stanje šoka gdje vam je deset puta hladnije, nego što je to realna situacija“, naglasio je Milenko.

Prema pisanju pojedinih medija, jedan od planinara imao je tzv. visinsku bolest, a o čemu je za ATV takođe Ikonić govorio.

„Riječ je o edemu pluća, odnosno do problema dolazi prilikom intenzivnijeg, odnosno bržeg penjanja na planinu nego što bi smjelo, ne radi se aklimatizacija kako bi trebalo, dolazi do nakupljanja tečnosti u plućima i to se često javlja u tim uslovima, riječ je o plućnom edemu i to je vrlo smrtonosna bolest i u tim slučajevima se treba pod hitno tražiti medicinska pomoć“, rekao je Ikonić.

Prema njegovoj pretpostavci, moguće je da je neko od nastradalih planinara obolio od pomenute bolesti, poznate kao i plućna embolija, gdje nije bilo moguće u teškim vremenskim uslovima pružiti pomoć, ostaviti planinara samog te ih je pod pretpostavkom usporio prilikom uspona, a na šta sve je tragično uticalo i loše vrijeme.

Kada odustati od uspona?

„Planinari iz Hercegovine su donijeli pravu odluku u pravo vrijeme. Oni su se peli u 22 sata, dok je tim iz Zenice odlučio da se penje u 1 sat nakon ponoći. Na terenu su pripadnici Ministarstva za vanredne situacije. Mi smo imali tu čast da radimo obuku sa njima i riječ je o velikim profesionalcima i nadamo se da će oni u što kraćem periodu pronaći i ostala tijela“, poručio je Ikonić.

Ikonić je naglasio da kada je riječ o tragično nastradalim alpinistima iz Zenice da je riječ o iskusnim profesionalcima, ali da ćud planine niko ne može poznavati niti predosjetiti moguće probleme.

„Najbitnija je ta fizička priprema, dobra informisanost iako je riječ često kao što je to ovdje slučaj o smrtonosnoj planini i zamci. Ljudi moraju da se pripreme, slušaju prognozu tih meteo-centara i da znaju da li ići ili ne i bilo je najavljeno ružno vrijeme za taj 25. i nije mi jasno kako su službe dozvolile da ulaze u taj smjer i uopšte se penju“, rekao je Ikonić.

On je takođe napomenuo da su i članovi Gorske službe spasavanja Foča penjali ovu planinu te imali priliku iskusiti šta znači riječ smrtonosna zamka, jaki udari vjetra i rizika, koji mogu završiti tragično.