Kada stalno zaboravljanje postaje opasno po zdravlje?

Nekada smo desetine telefonskih brojeva znali napamet, a danas se u prvom momentu često ne možemo sjetiti ni sopstvenog. Iako ovakve trenutke svakodnevice uglavnom ne doživljavamo kao opasne, postavlja se pitanje kada oni mogu postati štetni po naše zdravlje?

"To spada u neki normalni ciklus, kako starimo i označava da smo svi pod stresom opterećeni istovremeno sa više radnji koje moramo uraditi i preporučuje se da se taj multitasking smanji na monotasking da radimo jednu po jednu radnju i da vodimo brigu o svome mozgu, koji je najvažniji dio našeg tijela", rekao je Siniša Miljković, neurolog.

Ipak, mala zaboravljanja mogu biti i predznak da se u organizmu nešto dešava. Ukoliko se zanemare, kod oko 30 odsto ljudi mogu preći u demenciju. Prevencija ovdje igra ključnu ulogu. Kod prvih simptoma, mozak je potrebno ponovo staviti u funkciju, učiti nove stvari kako bi se razvijale sinapse, te promijeniti životne navike.

Kvalitetan san i fizička aktivnost povećavaju nivo kiseonika u krvi, što dovodi do oslobađanja hormona koji štite mozak. Pored toga, ovaj organ je neophodno redovno i vježbati.

Gradovi i opštine

Pomoć dobrih ljudi: Porodica iz Avtovca dobila novu kuću

"Mentalna gimnastika, rješavanje rebusa, ukrštenica, zagonetki, čitanje knjiga.", rekla je Nevena Todorović, direktor Doma zdravlja Banjaluka.

Što više upotrebljavamo mozak, to je bolje, pa čak i aktivno gledanje omiljenog kviza može biti odličan trening. S druge strane, psiholozi objašnjavaju da je zaboravljanje sitnih obaveza često samo odbrambeni mehanizam kojim mozak štedi energiju.

"Naš mozak je jedan organ za preživljavanje koji ima zadatak da filtrira sve te informacije i onda on ima jedan mehanizam da te neke stvari koje smo automatizovali kao što su zaključavanje auta, stana, peglanje i slično radimo automatski. To znači da koristimo minimum mentalne energije i zato vrlo često mi se zapravo ne sjećamo da li smo to uradili", rekla je Anja Eraković, psiholog.

No, u savremenom dobu, zaštita mentalnog zdravlja postaje sve teža. Telefoni i računari postali su toksični za naš mozak, zbog čega stručnjaci preporučuju svojevrsnu detoks terapiju izbjegavanje ekrana sat vremena prije i sat vremena nakon spavanja. Živimo prebrzo, zatrpani smo informacijama, a društveni pritisak stvara hronični stres.

"Društveni ritam, ritam našeg društva je jako, jako ubrzan, posredstvom je brži ritam života i tehnologija koju danas koristimo ne utiče podobno i pozitivno na naš mentalni sklop i uopšteno mi kao živa bića u suštini zaključujemo, pamtimo i razvijamo naše kognitivne sposobnosti. Društvo nam je u suštini nametnulo možda prevelika očekivanja za razliku od onoga što čovjek sa svojim kognitivnim sposobnostima može da postigne", rekla je Jadranka Berić, sociolog.

Brzi tempo kojim smo okruženi neće se usporiti sam od sebe. Rješenje je u našim rukama moramo svjesno smanjiti izloženost stresovima, usporiti svakodnevicu i povesti više brige o zdravlju sopstvenog uma, prije nego što mala zaboravljanja postanu ozbiljan zdravstveni problem.