Ovo su običaji i veliki dani koje morate ispoštovati pred Vaskrs

U vremenu kada sve prolazi brzo, kada dani liče jedan na drugi i kada često zaboravimo da zastanemo, postoji jedna nedjelja koja nas svake godine podsjeti na suštinu – na vjeru, tišinu, strpljenje i nadu. To je Velika, odnosno Strasna nedjelja, period koji prethodi Vaskrsu i koji u sebi nosi dubinu kakvu rijetko koji dio godine ima.

Vaskrs, kao najradosniji hrišćanski praznik, ne dolazi iznenada – on se gradi, dan po dan, kroz post, razmišljanje, unutrašnje preispitivanje i pripremu. I upravo zato Velika nedjelja nije samo skup običaja koje treba „ispoštovati“, već vrijeme u kojem se, gotovo neprimjetno, mijenja i čovjek i njegova svakodnevica.

Ovo je sedmica u kojoj se sabira sve – i vjera i tradicija, i tišina i očekivanje, i bol i nada. Sedmica koja ne počinje radošću, već skrušenošću, kako bi nas pripremila za svjetlost koja dolazi.

Veliki ponedjeljak – dan kada počinje i čišćenje doma i duše

Velika nedjelja započinje Velikim ponedjeljkom, danom koji u sebi nosi simboliku početka, ali ne onog spoljašnjeg, već unutrašnjeg. Prema hrišćanskom predanju, Hristos je tog dana protjerao trgovce iz hrama, pokazujući da mjesto vjere mora biti čisto, bez interesa, bez buke i bez suvišnog.

U narodu se ovaj dan doživljava vrlo ozbiljno – ne kao običan ponedjeljak, već kao trenutak kada se uvodi red u sve ono što je tokom godine bilo zapostavljeno. Kuće se temeljno čiste, dvorišta sređuju, ali ono što je možda i važnije – ljudi pokušavaju da smire misli, da se udalje od konflikata i da uvedu tišinu u svakodnevicu.

U pojedinim krajevima Srbije, ovaj dan prati i običaj uzdržavanja od bračnih odnosa tokom cijele nedjelje, kao znak poštovanja prema danima koji dolaze. U istočnoj Srbiji i Leskovačkoj kotlini, ova praksa se zadržala do danas, dok se na Kosovu ova nedjelja naziva i „strašna“, zbog ozbiljnosti koju nosi.

Dodatni savjet: Nemojte ovaj dan posmatrati samo kao obavezu čišćenja prostora. Pokušajte da „očistite“ i ono što nosite u sebi – oprostite nekome, zatvorite staru priču ili jednostavno provedite više vremena u tišini.

Veliki utorak – dan koji podsjeća da ništa ne treba odlagati

Veliki utorak u crkvenom kalendaru nosi snažnu poruku – podsjećanje na budnost, mudrost i spremnost. Kroz priče koje je Hristos tog dana govorio, vjernicima se ukazuje na važnost toga da ne čekaju „pravi trenutak“, jer on često dolazi onda kada ga najmanje očekujemo.

U narodu se ovaj dan smatra tihim, ali ne i nevažnim. Upravo suprotno – on je poziv na razmišljanje, na to da se zapitamo gdje stojimo, šta smo započeli, a nismo završili i šta stalno odlažemo.

U nekim krajevima praktikovao se vrlo strog post, čak i bez hrane tokom većeg dijela dana, što dodatno naglašava ozbiljnost ovog trenutka.

Dodatni savjet: Iskoristite ovaj dan da donesete odluku koju već dugo odlažete. Velika nedjelja je vrijeme kada male odluke imaju veliku težinu.

Velika srijeda – dan kada se govori malo, a osjeća mnogo

Velika srijeda nosi težinu izdaje – dan kada je Juda odlučio da izda Hrista za trideset srebrnika. Upravo zbog toga, ovo je dan tišine, uzdržavanja i povlačenja u sebe.

U mnogim krajevima Srbije postoje pravila koja se i danas poštuju – žene ne šiju, ne pletu, ne uzimaju iglu u ruke. Vjeruje se da svaki rad koji zahtijeva „probod“ treba izbjeći, kao simboličan čin poštovanja.

U Negotinskoj krajini, postojao je običaj branja biljke burijan, za koju se vjerovalo da ima zaštitnu moć i da čuva dom od zla.

U crkvama se tog dana služe posebna bogosluženja, uz molitve koje se čitaju u tišini, dok vjernici čine poklone do zemlje, pokazujući poniznost i spremnost za dane koji dolaze.

Dodatni savjet: Pokušajte da ovaj dan provedete bez buke – bez muzike, bez stalnih informacija, bez potrebe da stalno govorite. Tišina u ovom periodu ima svoju snagu.

Veliki četvrtak – dan koji se posebno izdvaja i ne smije se preskočiti

Veliki četvrtak je jedan od najvažnijih dana u ovoj nedjelji, i u narodu se često smatra prekretnicom.

Tog dana obilježava se Tajna večera, posljednji susret Hrista sa učenicima, ali i čin kada im pere noge – simbol poniznosti, ljubavi i služenja drugima.

U crkvama se služi liturgija, a u domovima počinju najvažnije pripreme za Vaskrs.

Ovo je dan kada se tradicionalno farbaju vaskršnja jaja.

Prvo jaje, uvijek crveno, ima posebno značenje – ono se čuva tokom cijele godine kao zaštita doma i simbol života.

U nekim krajevima Srbije, žene su odlazile na rijeke, palile svijeće i puštale ih niz vodu, vjerujući da na taj način odaju poštu preminulima i mole za njihov mir.

Postojalo je i vjerovanje da sve što se posadi tog dana ima posebnu snagu – naročito bostan, za koji se govorilo da će biti rodniji nego ikad.

Dodatni savjet: Kada farbate prvo jaje, uradite to s pažnjom i u tišini. Nije to samo običaj – to je trenutak koji ima simboliku i značenje.

Veliki petak – najtužniji dan u godini

Veliki petak je dan stradanja, bola i najdublje tišine. Dan kada je Hristos razapet na krstu.

U crkvama se ne služi liturgija, već se čitaju jevanđelja o njegovom stradanju. Vjernici poste najstrože – mnogi ne jedu ništa tokom cijelog dana.

U narodu postoje jasna pravila:

• ne radi se ništa teško
• ne obrađuje se zemlja
• ne započinju se novi poslovi

U mnogim krajevima, upravo tog dana farbaju se jaja, a prvo crveno jaje dobija ulogu čuvarkuće – čuva dom od zla i nesreće.

Dodatni savjet: Pokušajte da ovaj dan provedete mirno, bez žurbe i bez obaveza. Dajte sebi prostor da osjetite njegov značaj.

Velika subota – tišina pred radost

Velika subota je dan kada se čeka. Dan tihe nade, bez buke, bez slavlja, ali sa osjećajem da dolazi nešto veliko.

U nekim krajevima mijesi se poseban hljeb – uskršnjak, ukrašen jajima i bosiljkom, koji se nosi na osvećenje.

U Hercegovini i Bosanskoj krajini postoji običaj da se jaja farbaju isključivo u crveno, kao simbol vaskrsenja i života.

Dodatni savjet: Ovaj dan iskoristite da završite sve pripreme, ali bez nervoze. Sve što se radi tog dana treba da ima mir i smisao.

Vaskrs – dan kada sve dobija smisao

I onda dolazi jutro koje mijenja sve.

Vaskrs nije samo praznik – to je trenutak pobjede života, vjere i nade. U zoru, vjernici se pozdravljaju riječima:

„Hristos vaskrse!“ – „Vaistinu vaskrse!“

Jaja se tucaju, trpeza se puni, porodica se okuplja, a radost se dijeli.

Praznik traje tri dana, ali ono što donosi – traje mnogo duže.

Jer Vaskrs nije samo događaj – to je osjećaj da poslije svake tame dolazi svjetlost.

(Ona)