Rekordna štednja građana BiH

"Građani sve više prepoznaju značaj štednje i imaju povjerenje u stabilnost domaće valute i bankarskog sektora. Kontinuirani rast depozita stanovništva doprinosi stabilnosti finansijskog sistema i omogućava bankama održivo finansiranje privrede i građana. Depoziti stanovništva čine 52,1 odsto ukupnih depozita u bankarskom sektoru i predstavljaju ključnu osnovu za finansiranje i stabilno funkcionisanje banaka. Depoziti u domaćoj valuti iznose 11,13 milijardi maraka, što predstavlja 58,9 odsto ukupnih depozita", rekli su iz Centralne banke BiH.

Iako se štednja povećava, pitanje je koliko građani zaista mogu da odvoje na mjesečnom nivou. Vidovi štednje su različiti.

Razlozi za štednju su jasni: manjak povoljnih mogućnosti za ulaganje i osjećaj nesigurnosti zbog kojeg novac najčešće ostaje na računu.

Ekonomisti ističu da ''štednja za crne dane'' i dalje ostaje duboko ukorijenjena navika među građanima. Ipak, to ima i drugu stranu, jer se sredstva ne usmjeravaju u privredu niti u produktivne investicije.

"Najbitnije jeste da je čuvanje novca za crne dane ovdje ''lajt motiv'' koji se proteže nekih 100-200 godina, on je sredstvo koji se pod navodnicima može najlakše ponijeti u slučaju nečega može da riješi određene probleme. Ono što je dominantnije jeste da se viškovi sredstava i ta neka rezerva uglavnom transferiše u metre kvadratne što opet dostiže neke nivoe više ne možemo dizati kredite u tom obimu u kojem je bio prije nekih 10 15 godina ali imamo dio seljenja viška kapitala, odnosno čuvanje sredstava za neke crne dane, što znači da se mi odričemo investiranja i odričemo se potrošnje što nije dobro za privredu", objasnio je ekonomista Aleksandar Ljuboja.

Stručnjaci zaključuju, rast štednje jeste znak povjerenja u finansijski sistem, ali i pokazatelj zadržavanja kapitala van proizvodnje. Dokle god preovladava osjećaj sigurnosti i strah od budućnosti, novac će se čuvati, a ne ulagati.