Stiže sezona gripa: Ko treba da se vakciniše i koje simptome ne smijemo ignorisati?

Šta je važno znati o vakcinaciji, te koje simptome ne treba zanemarivati i kada se na vrijeme javiti ljekaru, neka su od pitanja na koja je za naš portal odgovore dala dr Dijana Simić, specijalista epidemiologije, Dom zdravlja Banja Luka.

Vakcinacija

1. Kada zvanično počinje vakcinacija protiv gripa u Domu zdravlja Banja Luka, koje su količine doza obezbijeđene i ko ima pravo na besplatnu vakcinaciju?

Institut za javno zdravstvo Republike Srpske svake sezone (obično krajem oktobra ili početkom novembra) obezbjeđuje vakcine protiv gripa koje se distribuiraju domovima zdravlja. Pravo na besplatnu vakcinu imaju određene kategorije pacijenata sa hroničnim bolestima i posebnim medicinskim indikacijama, a to su: pacijenti na hemodijalizi i oni sa transplantiranim bubregom, pacijenti koji boluju od šećerne bolesti na insulinskoj terapiji, pacijenti koji su liječeni određenim kardiohirurškim metodama, lica čiji je rezultat testiranja na HIV pozitivan i pacijenti oboljeli od AIDS-a, djeca liječena od reumatske groznice sa promjenama na srcu, djeca oboljela od cistične fibroze pluća, lica koja boluju od mišićne distrofije i multiple skleroze, lica koja su završila sa primjenom hemoterapije i trenutno nemaju kliničkih znakova bolesti, lica u domovima za lica sa posebnim potrebama, kao i svi zaposleni na infektivnim klinikama/odjeljenjima i jedinicama intenzivne medicine.

Svi ostali građani koji ne spadaju u ove rizične grupe, a žele da smanje rizik od obolijevanja i prenošenja virusa na članove porodice, mogu se vakcinisati kupovinom komercijalne vakcine u ambulantama Instituta.

2. Koji je postupak za građane koji žele da se vakcinišu? Da li je potrebno prethodno zakazivanje kod porodičnog ljekara ili se dolazi direktno na vakcinalni punkt?

Vakcinacija protiv gripa se odvija u ambulantama porodične medicine Doma zdravlja Banja Luka za pacijente koji imaju pravo na besplatnu vakcinu. Timovi porodične medicine obavještavaju pacijente koji pripadaju prethodno navedenim kategorijama o dostupnosti vakcine i pozivaju ih na vakcinaciju.

3. Za koje kategorije stanovništva (hronični bolesnici, starija lica, trudnice) je vakcinacija najkritičnija i koliko vremena je potrebno da se razvije imunitet nakon vakcine protiv gripa?

Oko 14. dana nakon vakcinacije potrebno je da organizam razvije zaštitni imunski odgovor.

Tokom prvih dana nakon primjene vakcine zaštita još nije potpuna, pa je moguće oboljeti od gripa ako je osoba bila izložena virusu. Vakcina ne pruža stopostotnu zaštitu, ali značajno smanjuje rizik od težeg oblika bolesti i komplikacija. Važno je znati da se vakcina protiv gripa ne može koristiti za liječenje već nastale infekcije.

Vakcina protiv gripa je najpotrebnija za osobe koje imaju visok rizik od razvoja teških kliničkih formi, komplikacija (poput upale pluća) i hospitalizacije.

Osobe u povećanom riziku od komplikacija su:

osobe sa hroničnim oboljenjima (pacijenti na hemodijalizi i oni kod kojih je izvršena transplantacija bubrega, dijabetičari zavisni od insulina, osobe liječene kardiohirurškim metodama, hronični respiratorni bolesnici, pacijenti sa neurološkim i neuromišićnim oboljenjima, onkološki pacijenti koji su završili sa primjenom hemioterapije, a trenutno nemaju kliničkih znakova bolesti, imunokompromitovane osobe (uključujući HIV pozitivne osobe i oboljele od AIDS-a).

Starije osobe (iznad 65 godina života) su podložnije teškim oblicima gripa koji mogu dovesti do otkazivanja rada srca ili opšte iscrpljenosti organizma.

Trudnice- grip u trudnoći nosi visok rizik od ozbiljnih komplikacija kako za majku (zbog promjena u radu srca i pluća tokom trudnoće), tako i za plod (povećan rizik od prevremenog porođaja). Vakcinacija trudnica ujedno štiti i novorođenče u prvim mjesecima života.

Djeca uzrasta od 6 do 59 mjeseci imaju povećan rizik od hospitalizacije usljed gripa jer njihov imuni sistem još uvijek uči da se bori sa respiratornim patogenima.

Profesionalno izložena lica i kolektivi:

- Zdravstveni radnici (naročito zaposleni na infektivnim klinikama i jedinicama intenzivne njege) – vakcinacijom štite sebe, ali i sprečavaju prenos virusa na teško bolesne pacijente o kojima brinu

- Zaposleni u ustanovama za smještaj lica sa posebnim potrebama i gerontološkim centrima.

4. Kako građani najlakše mogu razlikovati simptome obične prehlade, gripa i KOVID-19 u prvim danima bolesti?

Simptomi su orijentacioni pokazatelji bolesti.

Prehlada najčešće ima sljedeće karakteristike: početak je obično postepen, dominiraju curenje nosa, kijanje i zapušen nos, grebanje ili bol u grlu česti su na početku, temperatura je obično odsutna ili blago povišena, izraženi bolovi u mišićima i jaka iscrpljenost su rijeđi.

Grip (influenza): često počinje naglo, u roku od nekoliko sati, česti su visoka temperatura, groznica i glavobolja, izraženi bolovi u mišićima i zglobovima, jaka malaksalost i iscrpljenost, suvi kašalj je čest, dok curenje nosa može biti prisutno.

KOVID-19: može početi postepeno ili naglo, mogu se javiti bol u grlu, curenje nosa i kašalj, česti su umor, glavobolja i povišena temperatura, mogući su bolovi u mišićima i promjena ili gubitak čula mirisa i ukusa, simptomi mogu biti blagi, ali i ozbiljni.

Korona virus

5. Da li se u Domu zdravlja trenutno rade brzi testovi na grip i korona virus i koliko su oni dostupni pacijentima pri prvom pregledu?

U Republici Srpskoj započeo je nadzor na influencom i respiratornim infekcijama odnosno akutnim respiratornim infekcijama (ARI), oboljenjima sličnim gripu (ILI) i teškim akutnim respiratornim infekcija na (SARI) koji svake godine započinje u 40. nedelji tekuće godine a završava u 20. nedelji naredne godine. U Domu zdravlja Banja Luka se ne rade brzi testovi na grip i korona virus. Na osnovu pregleda pacijenta i kliničke slike nadležni ljekar procjenjuje da li je potrebno uzeti uzorke brisa nosa ili grla radi dalje dijagnostike tj. potvrde uzročnika bolesti.

6. Da li nam je korona i dalje prijetnja, da li je u ovom periodu bilo pozitivnih pacijenata?

SARS CoV 2 nastavlja da cirkuliše u regionu i na primarnom i na bolničkom nivou zdravstvene zaštite, a tokom tekuće godine u Domu zdravlja Banja Luka imali smo tri potvrđena slučaja obolijevanja od korona virusa.

7. Koje greške građani najčešće prave u samoliječenju kod kuće prije nego što se obrate ljekaru?

Građani često prave nekoliko tipičnih grešaka kada pokušavaju sami da liječe simptome gripa kod kuće. Ove greške mogu produžiti trajanje bolesti, prikriti ozbiljne komplikacije ili dovesti do neželjenih nuspojava.

Ovo su najčešći propusti u samoliječenju prije odlaska ljekaru:

Uzimanje antibiotika na svoju ruku je najčešća i najopasnija greška. Grip je virusno oboljenje, a antibiotici djeluju isključivo na bakterije. Uzimanje preostalih antibiotika iz kućne apoteke ili njihovo nabavljanje bez recepta neće izliječiti grip, a može uništiti zdravu crijevnu mikrofloru i doprinijeti stvaranju otpornosti (rezistencije) bakterija. Antibiotici se uključuju tek ako ljekar utvrdi potrebu za istim.

Agresivno i prerano obaranje blago povišene temperature. Povišena tjelesna temperatura je prirodno oružje imunog sistema u borbi protiv virusa – ona usporava razmnožavanje virusa i aktivira odbrambene ćelije. Greška je uzimanje antipiretika (poput paracetamola ili ibuprofena) čim temperatura pređe 37°stepeni ili 37,5°stepeni. Preporuka je da se temperatura generalno ne obara lijekovima ako je niža od 38°stepeni ili 38,5°stepeni (osim kod male djece sklone frasu/febrilnim konvulzijama, trudnica ili teških hroničnih bolesnika), već da se tijelo hladi tuširanjem mlakom vodom i unosom tečnosti.

Nedovoljno odmaranje ("preležavanje gripa na nogama") - grip je sistemska bolest koja iscrpljuje cijeli organizam. Pokušaji da se ide na posao, u kupovinu ili da se obavljaju teški kućni poslovi pod uticajem lijekova protiv bolova samo produžavaju bolest i drastično povećavaju rizik od komplikacija. Strogo mirovanje u krevetu je ključni dio terapije.

Pretjerano i predugo korištenje kapi za nos - da bi olakšali disanje, građani često koriste kapi ili sprejeve za nos (dekongestive) duže nego što je dozvoljeno. Koristite li ih duže od pet do sedam dana, a bez nadzora ljekara, rizikujete oštećenje sluzokože nosa i razvoj takozvanog medicinskog rinitisa (hronične zapušenosti uzrokovane samim kapima).

8. U kom trenutku simptomi prestaju biti „za kućno liječenje“ i postaju alarm da pacijent odmah mora doći na pregled u ambulantu porodične medicine?

Kada posjetiti ljekara

Iako se lakši oblici gripa mogu preležati kod kuće uz odmor, građani često ignorišu jasne znake da je bolest prerasla u nešto ozbiljnije. Ljekaru se mora otići odmah ako se pojave: otežano disanje, kratak dah ili osjećaj gušenja, bol ili pritisak u grudima, izrazita malaksalost zbog koje osoba ne može da ustane iz kreveta, ponovni skok visoke temperature nakon što je već počela da pada (znak sekundarne infekcije), konfuzija, vrtoglavica ili stalna pospanost.

9. Kakva je procedura za pacijente sa visokom temperaturom i respiratornim tegobama prilikom dolaska u Dom zdravlja kako bi se spriječilo širenje infekcije u čekaonicama?

Pacijent se telefonom javlja porodičnom ljekaru ili nadležnoj službi, navodi simptome, visinu temperature, trajanje tegoba i eventualno otežano disanje. Medicinsko osoblje procjenjuje hitnost pregleda i daje uputstva za dolazak. Potrebno je da pacijent sa simptomima respiratorne infekcije na pregled dolazi sa medicinskom maskom. Po dolasku se odvaja od ostalih pacijenata kako bi se smanjio rizik od širenja infekcije u čekaonicama.

10. Pored vakcinacije, koje jednostavne preventivne i mjere za jačanje imuniteta preporučujete građanima za predstojeći zimski period?

Pored vakcinacije, najvažnije preventivne mjere su:

Higijena ruku i respiratorna kultura - ruke prati sapunom i vodom, posebno nakon boravka u javnom prevozu i prije jela. Kašljati i kijati u maramicu ili pregib lakta, a maramicu odmah odložiti u kantu za otpatke.

Redovno provjetravanje prostorija - više puta dnevno kratko provjetriti dom, kancelariju i učionicu, kada uslovi dozvoljavaju. U zatvorenim i prepunim prostorijama respiratorni virusi lakše se prenose.

Izbjegavanje bliskog kontakta i pravilna upotreba maske - u vrijeme povećanog broja oboljelih razmotriti nošenje dobro prilagođene maske u prepunom javnom prevozu, čekaonicama i drugim zatvorenim prostorima. Osobe sa simptomima treba da ograniče kontakte i ostanu kod kuće dok se ne oporave.

Ostati kod kuće kada smo bolesni - ne ići na posao, u školu ili na okupljanja dok imamo temperaturu i izražene simptome. Ako pripadamo rizičnoj grupi, javiti se ljekaru rano, jer za neke virusne infekcije postoji specifično liječenje koje je najkorisnije kada se započne na vrijeme.

Navike koje podržavaju imunitet - uravnotežena i raznovrsna ishrana, dovoljno sna i odmora, redovna fizička aktivnost, dovoljan unos tečnosti, smanjenje stresa i izbjegavanje duvanskog dima.