Zašto pomjeramo sat i koje zemlje su ukinule zimsko računanje vremena?

Iako je riječ o praksi na koju su mnogi navikli, pitanje zašto i dalje mijenjamo vrijeme, kakve koristi od toga imamo i da li bi sezonsko pomjeranje časovnika moglo biti ukinuto i dalje izaziva rasprave širom svijeta.

Ideja o promjeni vremena nastala je iz nastojanja da se što bolje iskoristi dnevna svjetlost, naročito tokom dužih proljećnih i ljetnjih dana. Pomjeranjem časovnika unaprijed u proljeće, a unazad u jesen, raspored dnevnih aktivnosti prilagođava se izlasku i zalasku Sunca.

U noći između subote i nedjelje, 25. oktobra 2026. godine, u tri časa ujutru časovnici se pomjeraju jedan čas unazad, na dva časa. Time počinje period zimskog računanja vremena, koji će trajati do 28. marta 2027. godine, kada se ponovo prelazi na ljetno računanje vremena.

Međutim, sezonska promjena vremena nije praksa u svim državama. Dok je u Evropi i dijelu Sjeverne Amerike i dalje prisutna, brojne zemlje je nikada nisu uvele ili su je u međuvremenu ukinule.

Zašto uopšte pomjeramo sat?

Osnovna ideja sezonskog računanja vremena jeste da se ljudske aktivnosti što više usklade sa dnevnom svjetlošću. Kada se u proljeće časovnici pomjere jedan čas unaprijed, Sunce izlazi i zalazi kasnije prema vremenu na satu, pa je tokom večeri duže svijetlo. U jesen se časovnici vraćaju na standardno vrijeme.

Zagovornici ove prakse smatrali su da se tako može smanjiti potrošnja električne energije za osvjetljenje, omogućiti više aktivnosti na otvorenom nakon posla i bolje iskoristiti duži ljetnji dan.

Ipak, stvarna korist od pomjeranja časovnika nije jednoznačna. Uštede na rasvjeti mogu biti manje zbog veće potrošnje energije za grijanje ili hlađenje, dok promjena vremena može uticati na san i svakodnevni ritam ljudi. Zbog toga se već godinama vodi rasprava o tome da li su koristi dovoljne da opravdaju promjenu vremena dva puta godišnje.

Kada je prvi put uvedeno zimsko i ljetno računanje vremena?

Ideja o sezonskom prilagođavanju vremena postojala je mnogo prije nego što je postala zvanična praksa. Britanski graditelj Vilijam Vilet početkom 20. vijeka zalagao se za pomjeranje časovnika kako bi se tokom ljeta bolje iskoristila dnevna svjetlost. Bendžamin Frenklin se takođe često pominje u ovom kontekstu, ali je njegov prijedlog iz 1784. godine bio više satirična ideja o ranijem ustajanju nego prijedlog za pomjeranje časovnika u današnjem smislu.

Prva poznata primjena sezonskog pomjeranja časovnika zabilježena je 1908. godine u kanadskom gradu Port Arturu, danas dijelu Tander Beja. Međutim, Njemačka je 30. aprila 1916. godine postala prva država koja je uvela ljetno računanje vremena na nacionalnom nivou. Tokom Prvog svjetskog rata cilj je bio smanjenje potrošnje uglja i energije za osvjetljenje.

Ubrzo su njemački primjer slijedile Velika Britanija, Francuska i druge evropske zemlje. Poslije rata mnoge su odustale od ove prakse, ali je ona ponovo proširena tokom Drugog svjetskog rata. U većem dijelu Evrope ponovo je zaživjela sedamdesetih godina prošlog vijeka, u vrijeme energetske krize.

Važno je razlikovati pojmove: zimsko računanje vremena nije poseban režim koji se uvodi sam za sebe, već povratak na standardno vrijeme određene vremenske zone. Ljetno računanje vremena predstavlja sezonsko pomjeranje za jedan čas unaprijed.

U kojim državama se sat i dalje pomjera?

U 2026. godini sezonska promjena vremena i dalje je na snazi u većini evropskih država, uključujući BiH, Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru, Sloveniju, Njemačku, Francusku i Italiju.

Isto tako, sat se pomjera u većem dijelu Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Australije i Novog Zelanda, kao i u nekim drugim zemljama. Ipak, pravila nisu svuda ista: pojedine države imaju izuzetke za određene regije, a datumi promjene zavise od geografske lokacije.

Koje zemlje su ukinule pomjeranje časovnika?

Brojne države su odustale od sezonske promjene vremena i odlučile da tokom cijele godine zadrže isto vrijeme. Među primjerima su:

Rusija

Rusija je 2011. godine prešla na trajno ljetno vrijeme, ali je 2014. godine ponovo uvela trajno standardno vrijeme. Od tada ne pomjera časovnike sezonski.

Turska

Turska je 2016. godine odlučila da zadrži trajno ljetno vrijeme, pa se časovnici više ne pomjeraju dva puta godišnje.

Bjelorusija

Bjelorusija je odustala od sezonskog pomjeranja časovnika i sada tokom cijele godine koristi isto vrijeme.

Meksiko

Meksiko je 2022. godine ukinuo sezonsko pomjeranje vremena u većem dijelu zemlje. Određena područja u blizini granice sa SAD zadržala su sezonsku promjenu zbog usklađivanja sa susjednim američkim regijama.

Koje zemlje nikada nisu uvele sezonsko pomjeranje vremena?

U mnogim zemljama sat se ne pomjera, jer za tim nema značajne praktične potrebe ili su vlasti procijenile da je bolje zadržati isto vrijeme tokom cijele godine.

Među državama koje u 2026. godini ne primjenjuju sezonsko pomjeranje časovnika nalaze se:

- Azija: Kina, Japan, Indija, Indonezija, Tajland, Vijetnam i Saudijska Arabija.

- Afrika: Južna Afrika, Kenija, Nigerija, Gana i Tanzanija.

- Južna Amerika: Kolumbija, Peru, Venecuela i Argentina.

- Ostale zemlje: Island, Gruzija, Jermenija, Azerbejdžan i Kazahstan.

Ovo su primjeri država koje trenutno ne pomjeraju časovnike, ali to ne znači da sve one nikada nisu primjenjivale sezonsku promjenu vremena. Neke su je koristile u prošlosti, a kasnije ukinule.

Razlog za izostanak ove prakse često je geografski. U područjima blizu ekvatora dužina dana se tokom godine mijenja relativno malo, pa pomjeranje časovnika donosi manju korist. U drugim državama odluka je rezultat političkih, ekonomskih ili praktičnih razloga.

Zašto Evropska unija još nije ukinula pomjeranje sata?

Evropska unija je pokrenula inicijativu za ukidanje sezonske promjene vremena. Evropska komisija predstavila je prijedlog 2018. godine, a Evropski parlament ga je podržao u martu 2019. godine, uz namjeru da se promjene časovnika okončaju 2021. godine.

Međutim, države članice nisu postigle konačan dogovor o tome da li bi trajno trebalo zadržati ljetno ili standardno vrijeme. Pošto je za promjenu potrebna saglasnost institucija EU, prijedlog nije konačno usvojen. Zbog toga se i 2026. godine sat u većini evropskih zemalja i dalje pomjera dva puta godišnje.

Glavni problem je u tome što bi trajno zadržavanje istog vremena moglo dovesti do velikih razlika u izlasku Sunca između sjevernih i južnih dijelova Evrope, dok bi različite odluke susjednih država mogle otežati saobraćaj, poslovanje i svakodnevnu komunikaciju.

Za sada nema utvrđenog datuma kada bi Evropska unija mogla ukinuti sezonsko pomjeranje časovnika.

Da li će sat jednog dana prestati da se pomjera?

Mogućnost ukidanja sezonske promjene vremena i dalje je tema rasprava u mnogim zemljama. Zagovornici ukidanja smatraju da bi se time izbjegli poremećaji sna i olakšalo planiranje svakodnevnih aktivnosti. Sa druge strane, dio stručnjaka upozorava da nije svejedno da li bi kao trajno vrijeme bilo izabrano ljetno ili standardno, jer to utiče na izloženost jutarnjoj svjetlosti i biološki ritam ljudi.

Dok se ne postigne politički dogovor, stanovnici BiH i Srbije nastaviće da dva puta godišnje pomjeraju časovnike. Ove jeseni sat se vraća jedan čas unazad u noći između 24. i 25. oktobra, a na ljetno računanje vremena ponovo se prelazi 28. marta 2027. godine.