Nikad veća potražnja radnika u najjačim svjetskim ekonomijama, a sve manje ih dolazi

Politika često reaguje na javno raspoloženje, a ne na potrebe privrede.

U Evropi, a posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, raste neprijateljstvo prema imigrantima.

Istovremeno, najbogatije svjetske privrede očajnički traže strane radnike.

Pritom migracija radne snage globalno pada, iako se sve starija društva suočavaju sa sve većim nedostatkom radne snage, pokazuje izvještaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) koje je prošlog mjeseca, kada je objavljeno, u velikoj mjeri prošlo nezapaženo.

Takav trend započeo je mnogo prije ponovnog izbora predsjednika Donalda Trampa, koji je tokom svoje uspješne predizborne kampanje, između ostalog, napadao i imigrante.

Prema OECD-u, organizaciji koja prati globalne ekonomske i socijalne politike, migracija radne snage u 38 zemalja članica pala je 2024. godine za više od petine.

Pad se manje pripisuje potražnji, a više rastućem političkom protivljenju imigraciji i strožim viznim propisima u određenim industrijalizovanim zemljama. No istovremeno je privremena migracija radne snage nastavila rasti.

Pad uzrokovalo nekoliko zemalja "Veći dio pada stalne migracije radne snage može se pripisati promjenama politika u Ujedinjenom Kraljevstvu i na Novom Zelandu", objašnjava za Dojče vele Ana Damas de Matos, viša analitičarka u OECD-u.

Na Novom Zelandu pad je povezan sa završetkom jednokratno uvedene, postpandemijske sheme boravka koja je omogućila trajno naseljavanje više od 200.000 privremenih migranata i članova njihovih porodica.

Najveći jednokratni program boravka u toj zemlji istekao je u julu 2022. godine.

Nakon Bregzita, Ujedinjeno Kraljevstvo reformisalo je vizne propise za zdravstvene radnike, pooštrivši kriterijume podobnosti poslodavaca i isključivši mogućnost dolaska članova porodice, što je dovelo do naglog pada broja zahtjeva za dod‌jelu vize.

Prema OECD-u, zdravstveni sektor posebno je pogođen nedostatkom radne snage zbog takvih ograničenja.

Sita Sharma, stručnjakinja za migracije koja je radila kao savjetnica za Ujedinjene narode, saveznu indijsku vladu i više indijskih saveznih država, smatra da su stroži propisi za strane studente u Ujedinjenom Kraljevstvu kontraproduktivni.

"Put od univerziteta do posla sada je ograničen", kaže ona za DW.

"To će dovesti do pada broja upisa. Indijci, više neće trošiti velike iznose na obrazovanje u inostranstvu ako nakon toga nemaju jasan put u karijeri", prenosi SEEbiz.

Izvještaj OECD-a pokazuje da je Indija, sa 600.000 doseljenika prošle godine, bila uvjerljivo na prvom mjestu među zemljama iz kojih dolaze radni migranti u zemlje OECD-a.

Slijede Kina i Rumunija.