Nova pravila: Kladionice i kazina će morati provjeravati smiju li ljudi kockati

Registar vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), a uspostavljen je radi zaštite osoba koje su u riziku od razvoja problematičnog ili patološkog kockanja, te osoba kojima je dijagnostikovana zavisnost od kockanja. Pravilnik, koji stupa na snagu 30. jula, detaljno propisuje sadržaj i način vođenja Registra, postupak upisa i brisanja podataka, te prava i obaveze svih učesnika uključenih u sistem.

Najveća novost, u odnosu na raniji sistem, jeste to što igrač više ne mora pojedinačno da se isključuje kod svakog priređivača igara. Upisom u Registar zabrana automatski važi kod svih licenciranih priređivača igara na sreću u Hrvatskoj, uključujući i njihove internet platforme.

Kako sistem funkcioniše?

Zahtjev za upis u Registar može podnijeti svako fizičko lice kojem je dodijeljen lični identifikacioni broj (OIB) u Hrvatskoj.

Građani ga mogu podnijeti elektronski putem sistema e-Građani ili uz pomoć ovlašćenih institucija i privrednih subjekata, među kojima su priređivači igara na sreću, Hrvatski zavod za socijalni rad, te zdravstvene ustanove koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja i liječenjem zavisnosti.

Po pravilu je potrebna pisana saglasnost osobe koja traži isključenje, osim kada je ono određeno kao zaštitna mjera ili posebna obaveza u sudskom postupku.

Isključenje se može zatražiti na tri mjeseca, šest mjeseci, godinu dana, tri godine, pet godina ili trajno. Tromjesečno isključenje nije moguće opozvati, dok se zahtjev za prijevremeni opoziv može podnijeti tek nakon proteka najmanje tri mjeseca od podnošenja zahtjeva.

Po isteku perioda na koji je određeno, isključenje prestaje automatski, a korisnik o tome dobija obavještenje putem sistema e-Građani ili elektronske pošte.

Provjera da li je osoba u Registru

Svi licencirani priređivači obavezni su da prije omogućavanja učešća u igrama na sreću provjere da li se osoba nalazi u Registru. Status igrača provjerava se prema ličnom identifikacionom broju (OIB), a pravilnik propisuje da priređivač ima uvid samo u podatak da li je osoba isključena ili nije, bez pristupa drugim ličnim podacima ili podacima o periodu na koji je isključenje određeno.

Ako je osoba upisana u Registar, priređivač joj ne smije omogućiti učešće ni u jednoj igri na sreću, bilo u poslovnici, kazinu, automat-klubu ili na internet platformi.

Za nepoštovanje tih obaveza propisane su i visoke novčane kazne. Priređivaču koji ne dostavi podatke o isključenim igračima u Registar ili omogući igranje osobi upisanoj u Registar prijeti kazna od 6.630 do 66.360 evra, dok odgovorno lice može biti kažnjeno sa 660 do 6.630 evra.

Registar se vodi u elektronskom obliku u zaštićenom informacionom sistemu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a podaci se obrađuju u skladu sa propisima o zaštiti ličnih podataka. Pravilnikom je propisano i da se podaci u Registru čuvaju trajno.

Za godinu dana više od 11 hiljada upisanih

Registar je počeo s radom 1. avgusta 2025, dok je njegova puna funkcionalnost uspostavljena 1. novembra nakon povezivanja svih licenciranih priređivača sa centralnim sistemom.

Prema podacima HZJZ-a, od početka rada do 23. jula ove godine u Registar je upisano ukupno 11.211 osoba, što u Zavodu ocjenjuju kao potvrdu važnosti ovog nacionalnog mehanizma za prevenciju zavisnosti od kockanja i zaštitu osoba koje žele da ograniče sopstveno učešće u igrama na sreću.

Podaci HZJZ-a pokazuju da je učešće u igrama na sreću rasprostranjeno među odraslim građanima. Najveća životna prevalencija zabilježena je u starosnoj grupi od 35 do 44 godine, a nešto je češća među muškarcima nego među ženama.

Istraživanja pokazuju da problematično kockanje sa ozbiljnim negativnim posljedicama ima 1,7 odsto odraslih građana, dok dodatnih 3,1 odsto pokazuje umjeren stepen problema, a 2,7 odsto nizak stepen problema povezanih sa kockanjem. Kod mlađih odraslih osoba starosti od 15 do 34 godine ti pokazatelji su još viši.

Učenici i kockanje

Posebno zabrinjavaju rezultati Evropskog školskog istraživanja o alkoholu i drugim drogama (ESPAD) iz 2024. godine, prema kojima je 23 odsto učenika starosti 15 i 16 godina učestvovalo u nekom obliku kockanja tokom prethodnih godinu dana, dok je 14 odsto učestvovalo u onlajn kockanju.

U HZJZ-u upozoravaju da su adolescenti i mlađe odrasle osobe posebno izloženi razvoju problema jer su u tom životnom dobu izraženiji impulsivnost, traženje uzbuđenja i uticaj vršnjaka, dok je digitalizacija dodatno povećala dostupnost igara na sreću.

Prema HZJZ-u, najveći rizik za razvoj zavisnosti nose kazino igre, sportsko klađenje i igre na automatima zbog njihove velike dostupnosti, brzog odvijanja igre i mogućnosti neprekidnog ponavljanja.

Registar nije zamjena za liječenje

U HZJZ-u ističu da Registar nije zamjena za stručnu pomoć i liječenje zavisnosti, već alat koji osobama omogućava da na vrijeme ograniče pristup igrama na sreću i smanje rizik od daljeg razvoja problema.

Dodaju da iskustva drugih evropskih zemalja pokazuju da su centralizovani registri samoisključenja jedna od važnih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću. Hrvatski model razvijan je uz oslanjanje na iskustva država koje već primjenjuju takve sisteme, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog mehanizma koji važi kod svih licenciranih priređivača u zemlji.

(Indeks)