Znaju skrolati, ali ne i crtati: Odgođen upis 4.383 prvačića

Razlozi su različiti – od emocionalne nezrelosti, preko govorno-jezičnih poteškoća, do problema s pažnjom i koncentracijom.

Scena

Trpim teror: Stanija se oglasila o Asminu nakon što je ušao u rijaliti Elita

"Gruba motorika je zaista primjetno sve lošija i lošija. To su osnovne vještine kao što su skakutanje, hodanje po stepenicama, preskakanje vijače. Nerijetko zahtijevaju pojačani trud“, izjavila je za Dnevnik Nove TV Tatjana Čulina, specijalista školske medicine iz Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

Najviše odgađanja u Zagrebu

Ako se posmatra posljednjih pet godina, u većini županija bilježi se rast broja odgađanja. Najviše ih je ove godine u Gradu Zagrebu – oko 1.100, a slijede ga Splitsko-dalmatinska županija (542) i Zagrebačka županija (431).

"Istraživanja u svijetu i u Evropi govore o istom trendu. Djeca predškolske dobi sve su manje spremna emocionalno, socijalno i psihofizički za polazak u prvi razred“, dodala je Čulina.

Znaju skrolati, ali ne i crtati

Veliki uticaj ima i digitalizacija. Djeca satima borave pred ekranima, a logopedi ističu paradoks: već sa dvije godine znaju pokret skrolanja po ekranu, dok istovremeno ne znaju pravilno držati bojicu ili pritisnuti na papir.

"U godini pred školu sve češće vidimo djecu s vrlo lošom grafomotorikom", upozorila je Irena Mlinarić Trabalko, predsjednica Sekcije predškolskih logopeda Hrvatskog logopedskog društva.

Društvo

Evo kolike su njemačke penzije: Nekada su bile san svakog Balkanca, a danas...

Situaciju dodatno otežava i pretjerana zaštita roditelja.

"Previše zaštićujemo djecu i ne dajemo im priliku da sami iskuse, pogriješe, padnu, dignu se i riješe problem“, kaže logoped Ivana Marković.

"Pustite ih da se igraju"

Stručnjaci poručuju da se kroz igru najprirodnije razvijaju vještine potrebne za školu. Nisu potrebni posebni kursevi ni aktivnosti – dovoljno je druženje, igra u dvorištu i šetnje.

"Djeca bi trebalo da budu vani, u parkovima, trče i kreću se. To je način učenja i razvijanja kroz pokret“, dodala je Mlinarić Trabalko.

Marković savjetuje roditeljima da djecu uključe u svakodnevne situacije.

"Otiđite s djetetom u trgovinu, pitajte ga kako se zove čokoladica koju želi, koje je prvo slovo u toj riječi. Ako mu date evro, koliko Kinder jaja može kupiti? Takva interakcija je najbolja priprema za školu", kaže ona.