Cijene lete u nebo - gdje je granica?

Između tih i takvih statističkih uspona i padova građani su zbunjeni jer znaju da je nakon povećanja cijena na računima za struju i komunalije na red došao hljeb. Pekari to upravo poskupljenje mrežarine i povećanje minimalne plate. Da je bar samo hljeb. Gdje su npr. frizerski saloni, pojedini privatni vrtići, ko zna šta još.

U novembru 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa je izgledala ovako

U istom periodu lani - ovako

To znači da se samo godinu kasnije izdvajalo oko 155 KM više za osnovne potrebe. Tek će da se izdvaja. U februaru ćemo to odmah da osjetimo kada stignu novogodišnji računi za struju i komunalije, pa se na to doda i najavljeno poskupljenje hljeba, ali i drugih roba i usluga. Tako dolazimo gotovo do prazne potrošačke korpe.

„Od kraja ’21, odnosno početka ’22. godine, znači ne dešava nam se samo u ovom momentu taj neopravdani, nekontrolisani rast cijena.Sigurno, pošto podrazumijeva ti troškovi za dva člana odrasla, dvoje djece školskog uzrasta. Četvoročlanu radničku porodicu, ustvari da bi se obezbijedilo to i normalno živjelo, bez uskraćivanja bilo kojih proizvoda i usluga što jeste neophodno na mjesečnom nivou, ta prosječna plata bi trebalo da iznosi oko 2.000 KM, da bismo onda rekli da je životni standard zadovoljavajući“, kaže Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske.

A prosječna mjesečna neto plata u Srpskoj isplaćena u decembru 2025. godine iznosila je 1.580 KM. Rješenje je valjda da se bira šta je taj mjesec prioritet iz potrošačke korpe. Malo po malo i izvuče se razlika minimalca iz džepa građana. Nema više artikla i usluge da nisu poskupjeli, podsjećaju iz udruženja potrošača. Zabrinjavajuće je kada rastu cijene osnovnih životnih namirnica. Sve pliće džepove građana trebalo bi da zaštite donosioci odluka.

„Ovdje neko zaista mora snositi odgovornost, a odgovornost je ovdje i na donosiocima odluka vezano za marže koje su ipak znatno visoke. Udruženje pekara će se lako dogovoriti da se podignu cijene, mlinara, uvoznika brašna i svih ostalih, sve ove branše su napravile svoja udruženja koja danas pokušavaju diktirati u našoj zemlji ovu priču“, kaže Murisa Marić, Udruženje za zaštitu potrošača „DON“, Prijedor.

Brašno, voda, kvasac, malo soli i šećera - mijesi hljeb. Možda većina i počne, više će se isplatiti. Ima i drugih ideja. Predsjednik SNSD-a predlaže državnu pekaru.

"Nije moguće da je hljeb u Srbiji jedna KM, a kod nas dvije, a većinu pšenice uvozimo iz Srbije, može da bude nešto za te operativne troškove, usput imamo jeftiniju struju nego Srbija, ako koristite struju za pečenje, imate subvencije. Nama treba vrijeme da formiramo svoje državne pekare i mi ćemo to najvjerovatnije uraditi ili ćemo sa jednim brojem njih napraviti sporazum i reći: ovo je cijena ograničena, ne može biti veća“, kaže Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Raste zato topli obrok na nešto više od 12 KM. Barem nešto da nas grije. Mada, s ovakvim cijenama, više liči na simboličnu čorbu, ali bitno je da je topao.