Izostanak pravde za srpske žrtve "Oluje" otvorio vrata neofašizmu u Hrvatskoj

U "Veritasu" ističu da je izostanak suštinske pravde, otvorio vrata radikalnom revizionizmu i promociji neofašizma u Hrvatskoj, na šta EU i dalje reaguje mlako i sa nedopustivim zakašnjenjem.

Povodom predstojećeg obilježavanja 31 godine od zločinačke akcije "Oluja", "Veritas" napominje da su većina ubijenih u ovoj akciji bili civili i žene, te ukazuje i na izostanak međunarodne pravde i hrvatsko selektivno pravosuđe.

U saopštenju "Veritasa" podsjeća se da su 4. avgusta 1995. godine oružane snage Hrvatske, uz odobrenje SAD i podršku NATO-a, izvršile agresiju na zone pod zaštitom UN /Sjevernu Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju/.

Napad je izvršen iako su dan ranije predstavnici Republike Srpske Krajine u Ženevi prihvatili prijedlog međunarodne zajednice o mirnom rješenju sukoba.

Protiv 30.000 krajiških vojnika, agresor je angažovao snage koje su premašile ukupan broj stanovnika SAO Krajine, slomivši otpor u izrazito neravnopravnoj borbi za svega nekoliko dana.

Ukazuje se da su većina ubijenih bili civili i žene, te da se na

ažuriranoj evidenciji "Veritasa" nalaze imena 1.904 poginula i nestala Srbina tokom i poslije ove akcije.

Stradali su nemoćni ljudi koji nisu mogli napustiti vjekovna ognjišta, kao i oni u izbjegličkim kolonama ka Uni i duboko na teritoriji Republike Srpske.

Među žrtvama je čak 1.250 civila, 65 odsto, od kojih su tri četvrtine bile starije od 60 godina.

U ovoj operaciji ubijeno je desetoro djece i čak 566 žena, 30 odsto, što predstavlja poseban crni rekord građanskog rata na prostorima bivše Jugoslavije.

Do danas se na evidenciji nestalih vodi još 612 lica, 32 odsto, među kojima je 76 odsto civila i 238 žena, čija sudbina ni nakon tri decenije nije rasvijetljena.

Iako je Međunarodni sud pravde u presudi iz 2015. godine "Oluju" nedvosmisleno okvalifikovao kao akciju etničkog čišćenja sa ciljem uklanjanja srpske većine, pravosudni sistem je, kako se ocjenjuje u saopštenju, potpuno zatajio.

Žalbeno vijeće Haškog tribunala je pod političkim pritiscima oslobodilo hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, preinačivši prvostepenu jednoglasnu presudu o udruženom zločinačkom poduhvatu.

Za ratne zločine nad Srbima, hrvatski sudovi su pravosnažno osudili samo dvije osobe i to Božu Bačelića i Rajka Kričkovića, dok su istovremeno preživjeli krajiški vojnici masovno osuđivani na dugogodišnje robije, a hiljade nemoćnih civila internirani u logore.

Značajan zaokret u borbi za pravdu dogodio se, ističe "Veritas", pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, gdje se vodi postupak protiv četvorice visokih hrvatskih oficira i pilota zbog svirepog raketiranja izbjegličke kolone 7. i 8. avgusta 1995. godine na Petrovačkoj i Prijedorskoj cesti.

Uprkos dugogodišnjim administrativnim opstrukcijama i odbijanju zvaničnog Zagreba da prizna optužnicu, donesena je pravosnažna odluka da se optuženima sudi u odsustvu, a nakon desetak održanih ročišta i saslušanja više desetina svjedoka, naredni glavni pretres u ovom istorijskom procesu zakazan je za 25. septembar ove godine.

Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatsko-muslimanskom pogromu nad Srbima iz Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine, biće obilježen u Mrkonjić Gradu u utorak, 4. avgusta.

Obilježavanje ovog istorijskog događaja od republičkog značaja organizuju zajednički vlade Republike Srpske i Srbije, prenosi Srna.