"Međunarodna zajednica da odbaci pokušaj uklanjanja Dodika"

"Ako vladavina prava išta znači, onda mora značiti da pojedinac ne može biti osuđen na osnovu "zakona" koji je očigledno neustavan. Kristijan Šmit nije legitimni visoki predstavnik, a Dejtonski sporazum nalaže da imenovanje na funkciju visokog predstavnika odobri Savjet bezbjednosti UN", ističe se u izvještaju.

Međutim, podsjeća se u izvještaju, 2021. godine neformalna grupa država i organizacija koja sebe naziva Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira /PIK/ imenuje penzionisanog njemačkog činovnika Kristijana Šmita na funkciju visokog predstavnika, iako to imenovanje nikada nije dobilo saglasnost Savjeta bezbjednosti UN, kako to Dejtonski sporazum nalaže.

"PIK i njegov Upravni odbor, koji nemaju ni zvaničnu povelju, niti ikakva pravna ovlašćenja, nisu imali nikakvo pravo da imenuju novog visokog predstavnika. Šačica moćnih država koje su same sebi dale pravo da jednostavno postave svog kandidata na tu funkciju izvršile su prevaru", piše u izvještaju.

U nedavno objavljenom radu, Ivan Pepić sa Univerziteta u Ženevi objašnjava zašto Šmitovo nezakonito imenovanje na ovu funkciju nije tek puka proceduralna greška, nego fundamentalno odbacivanje legitimnog pravnog procesa.

Pepić piše da uloga Savjeta bezbjednosti UN u pogledu imenovanja visokog predstavnika nije "kurtoazija", nego imperativ prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma i Rezoluciji 1031 Savjeta bezbjednosti UN.

Društvo

Kakvo nas vrijeme očekuje danas?

"U ovom slučaju, jednostrani postupak PIK-a lišen je ključnog pravnog utemeljenja. Pošto Šmitovo imenovanje na funkciju visokog predstavnika nema saglasnost Savjeta bezbjednosti UN, kako to zahtijeva Dejton, niti je saglasnost dala bilo koja druga legitimna međunarodna institucija, on nije legitiman visoki predstavnik", navodi se u izvještaju.

Čak i da Šmit jeste legitimni visoki predstavnik, ističe se u izvještaju, ni Dejtonski sporazum, niti bilo koji drugi izvor prava visokom predstavniku ne daje ovlašćenje da nameće zakone, a kamoli da smjenjuje demokratski izabrane lidere.

U izvještaju se ukazuje da je predsjednik Republike Srpske krivično gonjen na osnovu Šmitovom voljom nametnute inkriminacije koja je očigledno lišena valjanosti.

"Inkriminacija na osnovu koje je predsjednik Republike Srpske gonjen nije legitimna norma u BiH, jer ju je na neustavan način nametnuo neizabrani strani državljanin Šmit, a nije donijela parlamentarna skupština BiH, kako to Ustav BiH izričito nalaže", dodaje se u izvještaju.

Suprotno Šmitovim tvrdnjama, kako se navodi, predsjednik Republike Srpske nije oglašen krivim za kršenje Dejtonskog sporazuma.

To je, kako se ističe, laž koju su izmislili Šmit i njegove pristalice kako bi prikrili svoja kršenja Ustava BiH i Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma.

"Predsjednik Republike Srpske osuđen je za krivično djelo koje je Šmit izmislio i nametnuo u julu 2023. godine, pod nazivom "nesprovođenje odluka visokog predstavnika". Šmit, izgleda, zastupa očigledno apsurdan stav da svako nesprovođenje bilo kog dekreta bilo kog visokog predstavnika, ma koliko taj dekret grubo kršio Ustav BiH, predstavlja navodno rušenje Dejtonskog sporazuma", naglašava se u izvještaju.

Iz Vlade Srpske ukazuju da ovakve autokratske formulacije koje dolaze iz OHR-a predstavljaju tek jedan primjer apsurdnih, despotskih ovlašćenja koja su visoki predstavnici dali sami sebi, polazeći od uvjerenja da imaju moć da vladaju BiH kao autokrate, te ističu da se tome mora stati u kraj.

Navodi se da protivpravnost samog procesa dodatno naglašava to što u vrijeme izvršenja navodnog krivičnog djela Šmitova inkriminacija nije čak ni bila zvanično objavljena, nego je postojala isključivo kao objava na internet stranici OHR-a.

Hronika

Agresivni vozač iz BiH napao bolničare, policajku čupao za kosu

Nakon ubrzanog suđenja u politički instrumentalizovanom pravosudnom postupku, punom nepravilnosti, bošnjački sudija Suda BiH, istog onog suda koji je visoki predstavnik nametnuo, i to opet neustavnom odlukom, osudio je Dodika i izrekao mu kaznu od godinu dana zatvora i zabranu obavljanja javnih funkcija u periodu od šest godina.

Njegov tim odbrane uložio je žalbu na presudu, ističući da ni Ustav BiH ni Dejtonski sporazum ne daju visokom predstavniku pravo da nameće zakone dekretom, kao i da Šmit, u svakom slučaju, nije legitiman visoki predstavnik.

"I dok je Republika Srpska preduzimala korake ka smirivanju situacije, lider najveće bošnjačke stranke u BiH (SDA) Bakir Izetbegović, pokušao je da dodatno izvrši pritisak na CIK kako bi se srpskom narodu uskratila izborna prava, te najavio inicijativu za potpuno ukidanje dejtonskih mehanizama zaštite konstitutivnih naroda", navodi se u izvještaju.

Ističe se da Izetbegovićeva uporna nastojanja da podrije konsocijativna načela Dejtonskog sporazuma moraju odlučno odbaciti svi oni koji tvrde da poštuju Dejtonski sporazum i vladavinu prava.