Odbijanjem apelacije, Ustavni sud BiH ugrozio ustavnost i vladavinu prava

Razočaran nije, jer od Ustavnog suda Bih, kaže Dodik, nije ništa ni očekivao.

"Ovo nije Ustavni sud, ovo je inkvizicijski sud, ovdje nema ni v ni p kako to kaže Radovan od vladavine prava. Ovdje je pokušaj da se ode što dalje da se vidi dokle je strpljenje i način na koji oni mogu da kontrolišu situaciju. Dakle, ono što je ključno pitanje je da je srušen Ustavni poredak od strane Ustavnog suda", jasan je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Odbijanjem apelacije predsjednika Dodika, sud je ugrozio ustavnost i vladavinu prava, narušavajući volju tri naroda i državno uređenje BiH, kaže profesor ustavnog prava.

"Ova odluka je trebala biti vrhunac antidejtonskog djelovanja. Ova odluka je odluka u kojoj je neko ko je isključivi zaštitnik Ustava, zgazio Ustav. Ovo je odluka koja je od BiH napravila protektorat, rekao bih jedini u cijelom svijetu. Ovo je odluka u kojoj su zgazili sve. Ovo je odluka koja ne stvara stabilizaciju BiH. Ovo je odluka konflikta. Ovo je odluka u konačnom, kojom se ruši forma zajedničkog života u multietničke BiH. Ona je željela da se stvori unitarnu, građansku BiH. Državu samo po volji jednog naroda", istakao je profesor Ustavnog prava Siniša Karan.

U saopštenju Ustavnog suda u kojem se poziva na Aneks 10 opšteg sporazuma za mir u BiH, nigdje ne piše da visoki predstavnik ima ovlaštenja da donosi zakone, riječi su advokat Miljkan Pucar.

"Ne možete reći na osnovu rezolucija Savjeta bezbjednosti UN- a. Nema takve rezolucije. Ne možete reći na osnovu bonske deklaracije koja nikada nije objavljena u BiH i nije propis BiH. To je donijela neformalna grupa zemalja. I ako ćemo se držati te bonske deklaracije, tu ne piše da visoki predstavnik bilo koji može da donosi zakone.Nego može da se bavi Savjetom ministara i Predsjedništvom BiH. A Parlamentom BiH ne može. Jer je to suprotno prvom protokolu članu 3 Evropske konvencije", objašnjava advokat Miljkan Pucar.

Možemo ocjenjivati postojanje kancelarije visokog predstavnika i prava na nametanje zakona, možemo raspravljati o legitimnosti Kristijana Šmita, ali sve to zamagljuje ključnu stvar u saopštenju, a to je pitanje hijerarhije pravnih propisa u BiH, pojašnjava bivši sudija Ustavnog suda BiH.

"Prevedeno za građane da je Milorad Dodik odbio da potpiše ukaz taj famozni o kome je riječ odgovarao bi po Krivičnom zakonu Republike Srpske, ako je potpisao, odgovara po Krivičnom zakonu BiH. U sukobu dva zakona istog nivoa tumači se prema onome što je viši pravni dokument . Viši pravni dokument je Ustav Republike Srpske. Ustav Republike Srpske se može procjenjivati prema Ustavu BiH. Procijenjen je da je u skladu sa Ustavom'', izjavio je bivši sudija Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević.

Apelacijom su povrijeđena osnovna ljudska prava i slobode iz Ustava BiH. Ustavni sud u potpunosti je negirao okolnost da rezonuje sva ona procesna prava koja su Dodiku, kao apelantu prekršena u samom postupku, kaže Marko Romić.

"Ustavni sud BiH se ovim pokazao kao zaštitnik politike bošnjačkog Sarajeva, a ne kao zaštitnik Ustava BiH. Ovim je na najgrublji mogući način od Dejtona pa do danas, u proteklih 30 godina narušena dejtonska koncepcija BiH. A to znači da u BiH zakonodavnu vlast može da vrši Parlamentarna skupština BiH, i drugi parlamenti Narodna skupština i drugi parlamenti u Federaciji'', naglasio je pravnik Marko Romić.

Pravo u BiH i politika idu rame uz rame – ali, reklo bi se rijetko u istom pravcu. Slučaj bi se mogao naći i pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, što bi ujedno bilo i krajnji epilog ovog procesa i agonije koja traje više od tri mjeseca.