Karan: Već 30 godina neko narušava državno uređenje BiH

- Idu u pravcu unitarne države u kojoj bi samo većinski narod bio dominantan i mi bi kao brojčano manjinski narodi, kada izgube svoj državno-pravni kapacitet, ušli u proces lagane majorizacije i preglasavanja. A upravo je to preglasavanje i ta majorizacija dovela do tragičnog sukoba 1992. godine - istakao je Karan.

On je novinarima uoči skupa u Ruskom domu u Beogradu povodom 30 godina Dejtonskog sporazuma rekao da na svim drugim mjestima treba objašnjavati načine na koji se urušava dejtonska struktura i uređenje, prije svega visokim predstavnicima koji su donijeli 913 odluka i 166 zakona kojima su oduzimali nadležnosti od Republike Srpske.

Karan je naglasio da su 122 puta promijenjeni ustavi entiteta, od kojih je čak visoki predstavnik pet puta intervenisao sa 35 amandmana, a sva suština je bila upravo proces unitarizacije.

- Svi naši otpori su bili zadržavanje snažne dejtonske ustavnopravne državnopravne pozicije srpskog naroda i entiteta Republike Srpske kao federalne jedinice - rekao je on.

Na pitanje da li BiH može da opstane bez Dejtona, Karan je rekao da je u multietničkim državama kao što je BiH jedino moguće državno uređenje ono federalno.

Republika Srpska

Vranješ: Ako se brzo ne uspostavi dijalog, od BiH neće ništa ostati

Karan upozorava da žele da uvedu dominaciju kao odnos među narodima, ali da ovdje dominacija ne može uspjeti.

- Neću da zamislim šta bi se desilo ako bi se srušili ti snažni oslonci federalne države koje pokušavaju srušiti - rekao je Karan.

On je istakao da je važno da svi, pa i bratska Rusija, prepoznaju uzroke ovog šta se događa sa Dejtonskim sporazumom u proteklih 30 godina.

- Mislim da je posljednja intervencija Šmita, koji je u osnovi niko i ništa, i djelovanje redovnih i Ustavnog suda, nažalost onog koji treba da štiti Ustav BiH i ovo državno uređenje, potpuno otvorio oči i demaskirao sve rušioce ovog ustavnog uređenja BiH i ravnopravnosti naroda - rekao je on.

Govoreći o Dejtonskom sporazumu, on je rekao da je to međunarodni ugovor koji je vrlo netipično donio i ustav jedne novostvorene BiH, te da je glavno i centralno pitanje svih država na svijetu - kako urediti neku državu.

- Ovo uređenje odredila je činjenica da su u BiH bila tri dominantna naroda, od kojih je svaki imao svoje posebne državno-pravne, ustavno-pravne ciljeve. Niko nije ostvario do kraja sve svoje ciljeve - rekao je on i dodao da je Dejtonski mirovni sporazum entitetima obezbijedio puni državno-pravni kapacitet.

On je konstatovao da je zarad mira i nekih drugih interesa sad trebalo naći neki zajednički imenilac zajedničkog života.

Karan je rekao da je BiH nastala sistemom spajanja i agregacije, što Srpska 30 godina štiti, a neko narušava.

On je ukazao da sve federalne države na svijetu imaju tri ključna stuba, to je prije svega ključna podjela nadležnosti, paritet i konsenzus.

Nijedna federalna država na svijetu, naveo je on, koja je dirala to ključno svoje polje podjele nadležnosti nije opstala.

- Drugi princip je da su sve institucije na nivou zajedničke federalne države nastale na bazi pariteta. To znači da je svako nosilac suvereniteta, a to su ovdje tri konstitutivna naroda i dva entiteta, morali imati paritet u institucijama vlasti, zakonodavne, izvršne i svake druge - dodao je Karan.

Govoreći o konsenzusu kao trećem ključnom principu, on je rekao da ni jedna odluka, što Ustav prepoznaje, ne može biti donesena preglasavanjem bilo koga od naroda.

- I tu imamo zaštite i u Parlamentarnoj skupštini BiH, entitetsku zaštitu u Domu naroda, zaštitu vitalnog interesa u Predsjedništvu - podsjetio je Karan.