Opet priča o diferenciranoj stopi PDV-a

„PDV treba biti 0% i sigurni smo u to i izmjenu zakona u tom pravcu smo pripremili. Kada skupimo dovoljno potpisa predaćemo ih kao pokret i kao ljudi u potpunoj solidarnosti da je to ispravno“, rekao je Draško Stanivuković, predsjednik PSS-a.

Iz PDP-a navode da se 20 godina zalažu za diferenciranu stopu PDV-a. Očekivali su usvajanje izmjena Zakona o PDV-u u ovom mandatu u Parlamentarnoj Skupštini Bosne i Hercegovine. Međutim procedura još nije završena.

„Mislim da je nedostajalo političke volje da se to sprovede u djelo, a da se to pravdalo nemogućnošću da se to navodno provede kroz taj sistem idnirektnog oporezivanja od strane UIO. ja mislim da je to izgovor i naravno da se može sprovesti sve ono što donese parlament i očekujem, da će u narednom periodu biti dovoljno političke volje da završimo taj posao", rekao je Nenad Vuković, delegat PDP-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Priča o diferenciranim stopama PDV-a stara je gotovo koliko i sam PDV u BiH. Još prilikom njegovog uvođenja vodila se rasprava da li je pravedniji jedinstven ili diferenciran sistem. U SNSD-u smatraju da se radi o populizmu.

„Umjesto da se bave rješavanjem problema gdje mogu direktno uticati na život i standard građana oni se bave nekom populističkom pričom koja se ne tiče gradonačelnika“, rekao je Miroslav Vujičić, delegat SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Tržište, upozoravaju stručnjaci, ne funkcioniše uvijek onako kako to građani očekuju. Problem je, između ostalog, što su lijekovi u BiH uglavnom uvozni proizvod. To znači da smanjenje PDV-a ne mora nužno značiti i niže cijene u apotekama.

Jedinstvena stopa, kažu ekonomisti, donosi veću poresku disciplinu i manji prostor za zloupotrebe. S druge strane, diferencirane stope imaju socijalnu komponentu i djeluju pravednije. Međutim, velike farmaceutske kompanije i distributeri vrlo brzo mogu korigovati ulazne cijene i praktično poništiti efekat manjeg poreza. Svaka promjena PDV sistema direktno bi uticala i na budžetske prihode. Zato bi, prije bilo kakve odluke, bila neophodna detaljna analiza, jer možemo doći u situaciju da se cijene ne smanje a da se prihod budžeta smanji.

„Velike multinacionalne korporacije imaju mnogo veće prihode nego što imaju mnogo veće zemlje od RS odnosno BiH i one prosto ne reaguju na našu promjenu elastičnosti, a vi taj lijek nemate gdje kupiti nego kod njega - i onda on ima međunarodni monopol i drži određenu politiku cijena, bez obzira na to šta vi radite sa PDV-om“ rekao je Milenko Krajišnik, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.

Iako se svaki put predstavlja kao nova inicijativa, priča o diferenciranoj stopi PDV-a u BiH traje gotovo od samog uvođenja PDV sistema 2006. godine. Još od 2007. godine pojavljuju se zahtjevi da osnovne životne namirnice i lijekovi imaju nižu ili nultu stopu, ali bez konkretnog epiloga.Inicijative su se intenzivirale tokom ekonomske krize i rasta cijena 2022. godine, kada su oba doma Parlamentarne skupštine BiH čak usvojila model sa nižim stopama na osnovne proizvode i višim na luksuz. Ipak, zakon nikada nije zaživio u praksi. Od tada do danas, tema se vraća gotovo svake godine. Zato i danas ostaje isto pitanje – da li je diferencirana stopa PDV-a realna ekonomska mjera ili politička ideja koja dobro zvuči građanima, ali teško prolazi kroz sistem, analize i budžetsku računicu.