Povećan izvoz iz Srpske za 6,1% u 2025. godini

Najviše se, od ukupnog ostvarenog izvoza, izvozilo u Hrvatsku (17,6%) i u Srbiju (17,5%), a od ukupnog ostvarenog uvoza, uvozilo se najviše iz Srbije (18,1%) i iz Italije (14%). Električna energija se najviše izvozi i ostvaruje 9,9% od ukupnog izvoza, dok najčešće uvozimo naftu, koja ostvaruje 6,3% od ukupnog uvoza.

"Što se tiče drugih proizvoda, u izvozu značajno učestvuju i vještački korund, čarape, obrađeno drvo, dok sa druge strane, u uvozu značajno učestvuju lični automobili, različiti pekarski proizvodi. Iznos izvezene hrane i živih životinja bila je 351 milion km, dok je uvoz iste kategorije proizvoda iznosio čak 1,3 milijarde km. Kada govorimo o pićima i duvanu, vrijednost izvoza bila je 45 miliona km, dok je vrijednost uvoza istih proizvoda iznosila 129 miliona km", kaže Ognjen Ignjić, stručni saradnik za međunarodne projekte i saradnju, Zavod za statistiku Republike Srpske.

Privredna komora Republike Srpske nastojaće u ovoj godini da smanji uvoz određenih proizvoda koje bi zamijenila domaćim, te da se ti domaći proizvodi plasiraju više i u drugim zemljama.

"Svakako da planiramo da povećamo proizvodnju domaćih proizvoda o kojima smo ovisni jer ih moramo uvoziti da bi obezbijedili dovoljne količine istih na našem domaćem tržištu. Svakako nam je cilj da povećavamo količine određenih proizvoda, meso, mlijeko i ostalih prehrambenih strateških proizvoda, da jačamo podsticajne mjere da bi proizvođači povećavali proizvodnju i da bi bili konkurentni", kaže Dragan Šepa, generalni sekretar Privredne komore Republike Srpske.

Neophodno je forsirati da se na policama u prodavnicama nalazi mnogo više domaćih, nego uvezenih proizvoda. To zahtijeva veća ulaganja u domaću proizvodnju, ali je najbolja opcija za privredu jedne države.

"Kada mi nešto uvezemo, korist po nas kao građane je samo pdv koji će da se plati i carina ako proizvod dolazi iz EU, a ako dolazi iz zemalja CEFTE onda samo pdv. Ali ako proizvedemo nešto u domaćoj proizvodnji, onda imamo zaposlenog radnika na sirovini, na preradi, na transportu robe..Hoću da kažem da multiplikativni efekat je takav da za bilo koji domaći proizvod imamo najmanje tri do pet uposlenih radnika", kaže Zoran Pavlović, ekonomista.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku, prema riječima stručnjaka, su dobri i bolji su nego prethodnih godina, ali za dugoročno održiv rast trebalo bi se raditi na sistemskoj podršci izvozu i jačanju domaće proizvodnje. Ove godine se može očekivati rast izvoza i jačanje domaće privrede.