Treba li omogućiti i obrazovanje djece kod kuće?

"Nemaju mogućnost kao u Americi, naš obrazovni sistem je takav da obrazovanje odnosno nastavu izvode školovani ljudi nastavnici, profesori razredne nastave", rekla je Nataša Cvijanović, pomoćnik ministra prosvjete i kulture Republike Srpske.

Zakon ipak propisuje nastavu na daljinu. Ministarstvo prosvjete i kulture ima i Pravilnik o tome. Pravilnik je donesen kao posljedica izazova s pandemijom korona virusa, ali je predvidio i organizaciju nastave na daljinu za pojedinačne učenike na zahtjev, ukoliko je opravdano. Djeca su, u svakom slučaju, i dalje u okviru javnog školskog sistema.

"Mi imamo e-platformu, e-nastavku gdje postoji mogućnost da se organizuje ta nastava na daljinu, odnosno da djeca od kuće pohađaju nastavu. Imamo mogućnost u realnom vremenu da dijete prati nastavu ukoliko škola ima te mogućnosti, tehničke", rekla je Nataša Cvijanović, pomoćnik ministra prosvjete i kulture Republike Srpske.

Zvaničnih zahtjeva za izmjene zakona nema, o temi se malo govori, ali nije da roditeljima ponekad ne prođe kroz glavu.

Sanja Topić majka je četvoro djece i njena, kao i sva druga djeca u Republici Srpskoj, idu u školu. Sanja, ipak, smatra da bi roditeljima trebalo da se dozvoli pravo izbora. Sa svojom djecom aktivno je radila ali sa najmlađim djetetom koje je trenutno školarac više nego ikada. Obrazovanje kod kuće smatra kao dobru opciju za one roditelje koji svoju djecu žele sami podučavati.

"Što se tiče osnovne, školaca, posebno do petog do razredne nastave do prelaska u predmetnu nastavu jer roditelji svakako rade sa djecom i ta opcija ako je potrebna nije uopšte loša. Naše školstvo dosta je ostalo u periodu prošlog vijeka nema nikakvih promjena", kaže Sanja Topić, majka.

Školovanje kod kuće podržava i direktor osnovne škole Georgi S. Rakovski. Kako kaže, često se sumnja u rad prosvjetnih radnika tako da roditeljima treba da se ostavi ta mogućnost, jer već svakako naporno rade sa svojom djecom kod kuće.

„ Ja sam gledala ljude koji se bave poslom influensera ili tipa rade onlajn, vidjela sam u Australiji bračni par sa troje male djece i oni putuju u nekom velikom autobusu i žive tako jel, djeca uče u autobusu u toj putujućoj kući i nikakvih problema nema", rekla je Ivana Ljubojević, direktor OŠ "Georgi Stojkov Rakovski".

Osim roditelja u Americi i Australiji, mnogi roditelji djece u Evropi mogu svoju djecu obrazovati kod kuće. U zemljama u kojima je odobreno roditelji mogu sami obrazovati svoje dijete ili izabrati učitelja, osim u Slovačkoj, Švajcarskoj i Lihtenštajnu gdje roditelj ili izabrani učitelj moraju imati stručne kvalifikacije za učitelja. U Češkoj, Italiji i Norveškoj zakonom je definisan minimalan nivo obrazovanja koji osoba koja podučava dijete kući mora da ima. U Francuskoj ne traže posebne stručne kvalifikacije kako bi se osigurala ovakva vrsta obrazovanja. Od 27 članica Evropske unije samo Njemačka, Španija, Švedska, Rumunija, Litvanija i Hrvatska nemaju zakonski regulisano pravo školovanja kod kuće. Psiholog Aleksandar Milić podržava obrazovanje kod kuće ali naglašava da roditelji moraju biti odgovorni.

"Kod dobrih slučajeva gdje su uspjeli roditelji stvoriti dobre navike gdje djeca nisu zarobljena telefonima igricama i društvom koje je delikventno. Kod dobrih slučajeva kada bi mi to eksperimentalno dozvolili ali dozvolićete da mora biti uvid u stanje, ne možemo pokloniti povjerenje a imati loše rezultate", rekao je Aleksandar Milić, psiholog

Mnogo je složenih "za" i složenih "protiv" obrazovanja djece kod kuće. Zakon u Srpskoj je jasan – škola je obavezna i to u školi. Pa ipak, nije sve tako crno-bijelo. Zakon propisuje kazne od 100 KM do 500 KM za roditelje koji propuste obavezu upisa u školu, te prijavu Centru za socijalni rad. Dalje sve ide u okvir Porodičnog zakona i procjene zanemarivanja djeteta, a u tom smislu svaki pojedinačni slučaj bi išao u redovnu proceduru tužilačkih i na koncu sudskih odluka, u kojim se za eventualno oduzimanje starateljstva sagledava daleko više faktora od samog upisa u javnu školsku ustanovu.