Za 6 mjeseci u Srpskoj 6.934 udesa, poginulo 45 osoba

Prema informacijama MUP-a radi se o:

• 1440 lakših povreda (7.2% više od 2025)
• 5.766 oštećenih automobila (20.6% više nego 2025)
• 640 izazvali vozači pod dejstvom alkohola
• 598 vozači do dvije godine vozačkog staža
• 178 bez položenog vozačkog ispita
• 6 vozači pod dejstvom droga ili lijekova
• 11.994 vozača isključena iz saobraćaja (80% alkohol)
• 41.3% ulice u naselju
• 31% magistralni put
• 17% više nezgoda u odnosu na 2025
• 10% manje smrtnih slučajeva
• 21.8% manje težih povreda
• 15.7% udesa zbog nedovoljnog odstojanja vozila
• 14% pomjeranje vozila ulijevo ili udesno
• 12% neprilagođena i nepropisna brzina

Ukaz na 2 trenda: povećanja broja saobraćajnih nezgoda, ali i manji broj teških posljedica u odnosu na isti period lani. Pojačati kaznenu politiku, ali i intenzivnije edukativne kampanje dugoročni su prijedlozi Agencije za bezbjednost saobraćaja za poboljšanje prometne kulture.

„Dakle, bez odgovarajuće represije i bez naravno ovog drugog dijela, da vozačima kažemo zašto se kažnjavaju: da nije dobro sjesti za volan pijan, da će doći do saobraćajne nezgode, da nije dobro ne vezati pojas, da nije dobro voziti brzinom 100 na sat tamo gdje je ograničenje 50, dakle bez i jedne i druge aktivnosti, nema poboljšanja kulture“, rekao je Milija Radović iz Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske.

Brojke za prvi šest mjeseci, iako velike, ponavljaju se iz godine u godinu, znak su da dosadašnje sistemske mjere dotakle "jedan prag ispod kojeg ne možemo". Na represivnijim mjerama se aktivno radi, ad hoc izmjenama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH.

„Pa je nedavno uvedena - i termin - a i sankcija za objesnu vožnju. Dakle, vidjećemo kakve će ona rezultate dati. Ali, dokle god se sistemski proaktivno ne bude djelovalo u pogledu preventivnih mjera, naročito davanjem do znanja našim vozačima i svim drugim učesnicima u saobraćaju koji su to benefiti bezbjednosti saobraćaja i koje posljedice nosi kršenje saobraćajnih propisa, mislim da ćemo ovaj broj gledati iz godine u godinu“, rekao je vještak saobraćajne struke Nikola Ćopić.

Jača prevencija, edukacija i restrikcija ostaju glavni alati za poboljšanje saobraćajne kulture, a samim tim i ljudskog života. Na nama je takođe da krenemo sa promjenama počevši od sebe.