Large banner

"Dodik, Tramp, Orban i Melonijeva branioci hrišćanstva"

Izvor:

SRNA

26.03.2026

12:03

Komentari:

0
"Додик, Трамп, Орбан и Мелонијева браниоци хришћанства"
Foto: Srna

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik pozicionirao se kao branilac srpskog pravoslavnog hrišćanstva i prava svog naroda da sačuva svoju vjeru i identitet od spoljnog pritiska, zajedno sa drugim braniocima hrišćanstva kao što su predsjednik SAD Donald Tramp, premijer Mađarske Viktor Orban, premijer Italije Đorđa Meloni i predsjednik Argentine Havijer Milej, navodi se u tekstu autora Marka Vargasa za list "Populist sentinel".

"Kao i drugi, Dodik je postao meta elitnih institucija upravo zato što odbija da se pokloni sekularnom globalnom poretku", navodi se u tekstu pod naslovom "Tramp predvodi globalno oživljavanje hrišćanskih vrijednosti - od Amerike do Evrope i dalje".

Autor navodi da pomenuti lideri, širom Evrope i Latinske Amerike, iznose argumente koji iznosi i predsjednik SAD - da nacija bez vjere, porodice, nasljeđa i moralnog samopouzdanja neće dugo ostati slobodna.

"Ti lideri nisu identični. Dolaze iz različitih nacija, tradicija i političkih sistema. Međutim, oni reaguju na istu krizu: kolaps povjerenja u vjerske i moralne istine koje su nekada bile sidro Zapada", ističe Vargas, a prenosi Srna.

U tekstu se navodi da se Tramp pojavio kao najvažniji branilac hrišćanskih vrijednosti u zapadnom svijetu u vrijeme kada sekularna ljevica "radi prekovremeno da bi izbrisala vjeru iz javnog života".

Vargas napominje da je Tramp učinio više od pukog toplog govora o vjeri.

"Koristio je moć pozicije predsjednika da brani hrišćane, obnovi vjerske slobode i jasno stavi do znanja da se vjernici više neće tretirati kao građani drugog reda u sopstvenoj zemlji", navodi se u tekstu.

U tekstu se ističe da Tramp time nije samo promijenio ton u Americi – već je pomogao da se podstakne širi globalni pokret lidera koji razumiju da nacije ne mogu da prežive ako napuste Boga, porodicu i moralne temelje civilizacije.

"Zato je ovaj trenutak važan. Tramp ne brani samo hrišćane u Americi. On pomaže u vođenju šireg preporoda – od Vašingtona do Banjaluke, Budimpešte, Rima i Buenos Ajresa. Hrišćani bi trebalo da ga vide onakvim kakav jeste: neophodnim", ističe se u tekstu i dodaje da ljevica taj pokret vidi kao opasan jer ugrožava njihov uticaj na kulturu i moć.

Kako se navodi, Trampovi postupci su stvarni i neposredni.

"Tramp je u februaru prošle godine osnovao Radnu grupu za iskorjenjivanje antihrišćanskih predrasuda, naloživši Ministarstvu pravde da istraži i okonča diskriminaciju hrišćana unutar saveznih organa vlasti. Osnovao je Kancelariju za vjere Bijele kuće kako bi osigurao da vjerski lideri imaju mjesto za stolom u oblikovanju javne politike. Takođe je pokrenuo Komisiju za vjerske slobode, zaduženu za zaštitu vjerskih sloboda u zemlji i inostranstvu i suočavanje sa novim prijetnjama vjernicima", ističe se u tekstu.

Vargas naglašava da to nisu simbolični gestovi, već direktan odgovor na antihrišćansko neprijateljstvo koje je raslo pod administracijom Džozefa Bajdena, kada su vjernici koji su protiv života bili meta, tradicionalni hrišćani su bili ocrnjeni, a sama vjera je tretirana kao problem koji treba riješiti umjesto kao sloboda koju treba zaštititi.

On napominje da je Trampovo vođstvo važno ne samo zbog onoga što znači za Ameriku, već i zbog onoga što signalizira ostatku svijeta.

"Tramp stoji na čelu tog otpora. On razumije ono što mnogi slabašni republikanci i gotovo svi demokrate ne, a to je da kada nacija prestane da brani vjeru, počinje da gubi i sve ostalo", navodi se u tekstu.

Vargas podsjeća da mađarski premijer Viktor Orban godinama upozorava da Evropa ne može opstati kao posthrišćanska civilizacija.

"On brani ono što naziva hrišćanskom demokratijom, gradi politike oko formiranja porodice i očuvanja kulture i bez izvinjenja tvrdi da hrišćansko nasljeđe mora ostati u središtu mađarskog i evropskog identiteta", navodi se u tekstu.

Vargas izdvaja i Melonijevu, koja na sličan način brani hrišćanske korijene svoje nacije, otvoreno govoreći o važnosti raspeća, jaslica, porodice i civilizacijskog nasleđa oblikovanog hrišćanskim učenjem.

Autor, takođe, izdvaja Mileja, iako drugačijeg stila i političke filozofije, koji se takođe poziva na judeo-hrišćanske vrijednosti kao temelj slobode, poretka i otpora ljevičarskoj ideologiji.

U tekstu se ističe da porodica slabi, a moralna jasnoća nestaje.

"Birokrate zauzimaju mjesto crkava. A djeca se odgajaju da vjeruju da je sama istina predmet pregovora", upozorava Vargas.

Podijeli:

Large banner