Nacistička prošlost došla na naplatu: Ova evropska zemlja u velikom je problemu

Njemačka se suočava sa sve učestalijim upadima bespilotnih letjelica, za koje se sumnja da su dio ruske kampanje testiranja evropskih odbrambenih sposobnosti. Iako Kremlj očigledno koristi dronove za špijunažu, njemački ustav, oblikovan nakon Drugog svjetskog rata kako bi spriječio zloupotrebu vojne moći, sprečava Bundesver da efikasno odgovori na ovu prijetnju.

Svijet

Zelenski u očaju: Rusi su ih "ugasili", ali bukvalno

Prema sadašnjim zakonima, Bundesver može obarati dronove samo iznad vojnih baza, dok su upadi iznad civilnih područja — poput onih zabilježenih iznad postrojenja Rajnmetala (Rheinmetall) i BASF-a (BASF) prošle godine — izvan njihovog domašaja.

„Moramo prilagoditi zakone kako bi Bundesver dobio ovlašćenja za djelovanje“, izjavio je Tomas Revekamp (Thomas Röwekamp), predsjednik Odbora za odbranu u Bundestagu, u razgovoru za Politiko. Ipak, pravni stručnjaci upozoravaju da sadašnji upadi dronova ne zadovoljavaju uslove za „veliku invaziju“, što je preduslov za vojnu intervenciju prema ustavu.

Svijet

Gradonačelnica u Njemačkoj izbodena ispred svoje kuće: Napalo je više muškaraca

Njemačka policija, iako ovlašćena za obaranje dronova, suočava se sa drugim problemom — nedostatkom tehničkih sposobnosti. „Savezna policija, kao i većina pokrajinskih policijskih snaga, trenutno nema mogućnosti za odbranu od dronova“, dodao je Revekamp. Bundesver posjeduje potrebnu tehnologiju, ali je sputan istorijskim i ustavnim ograničenjima.

Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrindt (Alexander Dobrindt) najavio je planove za osnivanje specijalizovane jedinice za odbranu od dronova u okviru savezne policije, kao i nacionalnog centra koji bi koordinisao napore policije, obavještajnih službi i vojske. Predložio je i zakon koji bi omogućio Bundesveru da obara dronove ako ugrožavaju živote. Međutim, ustavnost takvog zakona dovedena je u pitanje.

Društvo

Ni njemačke penzije nisu kao nekada

„Ako se očekuje više od ‘administrativne pomoći’ vojske, stvar će završiti pred Ustavnim sudom“, upozorila je Mari-Agnes Štrak-Cimerman (Marie-Agnes Strack-Zimmermann), predsjednica Odbora za bezbjednost i odbranu u Evropskom parlamentu.

Politička situacija dodatno komplikuje stvari. Mercova (Merz) koalicija konzervativaca i socijaldemokrata jedna je od najslabijih u poslijeratnoj istoriji Njemačke, a uspon stranaka poput Alternative za Njemačku (AfD) čini dvotrećinsku većinu, potrebnu za izmjenu ustava, gotovo nedostižnom.

„Svjet se promijenio — više nema razlike između unutrašnje i spoljne bezbjednosti“, naglasio je Revekamp, pozivajući na prilagođavanje ustavnih odredbi savremenim prijetnjama. Dok Njemačka razmatra naredne korake, zemlja ostaje ranjiva na upade dronova, čekajući da policija razvije sopstvene kapacitete ili da se pronađe pravno rješenje koje bi omogućilo veću ulogu vojske.

(Večernji.hr)