U EU na snagu stupila nova pooštrena pravila o ambalaži: U istoriju odlaze brojna pakovanja

Evropska unija je sebi postavila veliki cilj - do 2030. godine gotovo sva ambalaža u EU treba da bude pogodna za reciklažu. To se treba postići kroz Uredbu EU o ambalaži i ambalažnom otpadu.

Iza ovog nezgrapnog naziva krije se dokument od 124 stranice sa 71 članom.

Potrošači će mnoge od ovih promjena primijetiti direktno u svom svakodnevnom životu.

Prvi amandmani stupaju na snagu danas

Postavljena su nova ograničenja za PFAS u ambalaži za hranu. PFAS je grupa sintetički proizvedenih hemikalija koje su praktično biorazgradive. Ove hemikalije takođe mogu predstavljati zdravstveni rizik, jer neke mogu uzrokovati rak i oštećenje jetre, na primjer.

PFAS se često koristi u ambalaži za hranu kao što su posude za dostavu hrane, omotnice za brzu hranu, vrećice za kokice za mikrotalasnu pećnicu, pekarski papir i kutije za picu, kako bi se odbila voda ili masnoća. Ograničavanjem upotrebe PFAS-a u ambalaži koja dolazi u kontakt s hranom, nova pravila će pomoći u zaštiti ljudskog zdravlja, a istovremeno će smanjiti ispuštanje ovih štetnih materija u životnu sredinu.

U konačnici, promjene će vjerovatno izazvati više pometnje među kompanijama nego među potrošačima. To je zato što nova uredba, koja stupa na snagu danas, djelimično mijenja uloge i odgovornosti kompanija u vezi s ambalažnim otpadom. Na primjer, ona se bavi time ko je dužan dostaviti koje informacije.

Evropska unija će zabraniti nepotrebno velika pakovanja za onlajn narudžbe. Više neće biti moguće naručiti jedan ruž za usne onlajn i dobiti ga u pakovanju veličine kutije za cipele. Opšte pravilo nalaže da prazan prostor ne smije prelaziti 50 odsto. Prostor ispunjen papirom, mjehurićastom folijom ili polistirenskim komadićima takođe se smatra praznim prostorom.

Još jedna značajna promjena tiče se same definicije ambalaže. Od 12. avgusta, na primjer, kapsule za kafu i čaj, kao i određene vrećice za napitke, biće klasifikovane kao takve.

To ima implikacije i u smislu proširene odgovornosti proizvođača i u vezi s upravljanjem na kraju životnog vijeka i informisanjem potrošača o tome kako ih pravilno odložiti u programe odvojenog prikupljanja.

Neke vrste ambalaže takođe će biti zabranjene od 2030.

Neke vrste ambalaže takođe će biti zabranjene od 2030. godine nadalje. To uključuje, na primjer, vrećice kečapa u restoranima brze hrane, plastičnu mrežicu za voće u supermarketima i mini šampon u hotelima.

Takođe, to će se odnositi i na vrećice šećera u kafićima, kao i ambalaže za kafu „za ponijeti“.

Vrlo lagane plastične vrećice takođe će biti zabranjene - osim ako nisu potrebne iz higijenskih razloga ili za rasute prehrambene artikle i time pomažu u borbi protiv bacanja hrane.

Ambalaža koja ostaje u upotrebi mora biti takođe pogodna za reciklažu. EU će propisati potreban procenat recikliranog materijala u različitim vrstama ambalaže, što znači udio materijala koji je već recikliran. EU takođe promoviše sisteme ambalaže za višekratnu upotrebu.

Do 2029. godine, države članice moraju uspostaviti sisteme povrata depozita za plastične i metalne posude za jednokratnu upotrebu - slične sistemu koji već postoji u pojedinim zemljama EU.

Ambalažni otpad predstavlja veliki problem. Prema podacima statističkog zavoda EU Evrostat, u 2023. godini generisano je 177,8 kilograma ambalažnog otpada po glavi stanovnika.

Nova pravila imaju za cilj osigurati da se ambalažni otpad u EU postepeno smanji za najmanje 15 odsto do 2040. godine u odnosu na 2018. godinu. Smanjenje treba biti 5 odsto do 2030. godine i 10 odsto do 2035. godine.

(Kliks)