Opasnosti tihog tretmana nisu nimalo bezazlene, radi se o jednoj od najdestruktivnijih navika u vezi.

Šta je tihi tretman?

Prema osnovnoj definiciji, 'tihi ili šutljivi tretman' je odbijanje verbalne komunikacije s nekim ko želi komunikaciju.

Ova vrsta ponašanja odnosi se na izbjegavanje kontakta s nekim, obično kada smatrate da vam je učinjena nepravda ili da vas neko nije poštovao.

Navedena komunikacijska strategija često se koristi za kažnjavanje ili izazivanje reakcije mete.

Odnosno, ako se osjećate povrijeđeno, naprimjerene nečijim komentarom, tada biste mogli primijeniti šutnju kao način da uklonite vlastitu prisutnost od onog ko vas je povrijedio - u pokušaju da ga kaznite.

Ova motivacija takođe leži u želji da meta odgovori na način koji potvrđuje da je primijetila vaše ponašanje i da je povrijeđena vašom šutnjom ili nedostatkom vaše prisutnosti.

Često se tihi tretman odnosi na osvetu nekome ko vas je povrijedio. Osveta može zvučati dramatično, ali kada vas neko povrijedi, a onda ga vi povratno odlučite povrijediti, to je upravo ono što radite - osvećujete se.

Svi su proživjeli slične trenutke. Međutim, nakon svađe, najbolje što možete učiniti je učiti o sebi i probati shvatiti kako je korištenje ove komunikacijske taktike loše te pokušati biti bolji, prenosi "24sata.hr".

Kad znate bolje, možete bolje.

Šta nije tihi tretman?

Mnogi brkaju postavljanje granica sa šutnjom. Stoga, da bi bolje razumjeli šta tihi tretman nije, korisno je bolje razumjeti šta su 'granice'.

Granice su, u zdravoj komunikaciji, namjerne blokade za sprečavanje stalne povrede i zlostavljanja.

Primjer može biti prekid telefonskog poziva s nekim ko vas naziva pogrdnim imenima ili vas na neki drugi način verbalno ili emocionalno vrijeđa. To nije način rješavanja svađa u vezi.

Postavljanje granice takođe može izgledati kao saopštavanje partneru da vam je potreban odmor kako biste kasnije u određeno vrijeme razgovarali o svojim problemima u vezi.

Odnosi su najbolji kada se o granicama komunicira asertivno i uz potpunu transparentnost.

Štaviše, postavljanje granice znači da nekome morate dati do znanja da postavljate granicu i prilagođavate odnos.

Ako izričito ne komunicirate potrebu za granicom svojim riječima, tada je to postavljanje zapravo tihi tretman - i štetnije je nego što mislite.

Međutim, problem se javlja najčešće kada konstantno iznova komunicirate s nekim o granici koju stalno prelaze, i ne poslušaju, kada im na primjer govorite da vam je potreban 'prostor', a oni vas jednostavno ne poštuju ili se nastavljaju ponašati neprimjereno, vi završite frustrirani i zasićeni glupostima.

Tada je najlakše zašutjeti i jednostavno se isključiti.

Govoriti o vlastitim emocijama je nevjerovatno teško. Postoje trenuci kada se borite s dijeljenjem onoga što osjećate oko sebe.

Ali, stvar je u tome da sami sebi štetite onda kada ne izrazite ono što se stvarno događa u vašim srcima i mislima. Ako se oslanjate na tihi tretman kako biste izrazili povrijeđenost ili ljutnju - niste u najboljem izdanju.

Ne možete postići ni iskusiti blagostanje najboljih mogućih odnosa ako je tihi tretman alat za kojim uvijek posežete.

Probijanje straha od ranjivosti neophodno je za borbu protiv tretmana šutnjom i načina na koji ono šteti odnosima. Biti asertivan i predusretljiv uvijek je zdraviji put u komunikaciji, čak i kada naginjete ka privlačnosti tihog tretmana i emocionalnog utočišta.

Tretman šutnjom može funkcionisati na trenutak, ali dugoročno nikada nije i neće biti produktivno.

Niko nije savršen. Sasvim je u redu pogriješiti i šutjeti kad se osjećate premoreno i obuzeto emocijama, ali potrudite se učiniti sve što možete da izbjegnete ovo ponašanje - vježbajte dijeljenje svojih osjećaja.

Tihi tretman je isključivanje komunikacije, a to samo zauzvrat stvara ljutnju i uništava odnose. Svaka zdrava veza, bilo da je porodična, platonska ili romantična, zahtijeva komunikaciju. Šutnja nikako i nikada ne pomaže, donosi YourTango.