Čovjek koji je riječ pretvorio u borbu za slobodu

Počelo je obilježavanje 61. Kočićevog zbora, manifestacije koja već decenijama čuva uspomenu na čovjeka čije su riječi postale simbol borbe za slobodu, pravdu i dostojanstvo naroda.

Petar Kočić rođen je 29. juna 1877. godine u Stričićima na Zmijanju, u blizini Banjaluke. Odrastao je u svešteničkoj porodici, a osnovno obrazovanje sticao je u manastiru Gomionica. Njegov otac Gerasim bio je sveštenik, a kasnije je postao monah i iguman Gomionice.

Školovanje je nastavio u Sarajevu, ali je zbog svog nacionalnog opredjeljenja i „srbovanja“ došao u sukob sa austrougarskim vlastima. Školovanje je potom nastavio u Beogradu, a studije filozofije završio je u Beču. Radio je kao činovnik u Sarajevu, ali je i odatle protjeran nakon učešća u radničkom štrajku.

Kultura

Počinje "Kočićev zbor", otvaranju prisustvuju Minić i Golubović

Kočić nije bio samo književnik. Bio je čovjek koji je svojim perom ulazio u najvažnije društvene i političke probleme svog vremena. Posebno je ukazivao na težak položaj seljaka, nepravdu i odnos austrougarskih vlasti prema srpskom narodu u Bosni i Hercegovini.

Njegova književna djela, među kojima su najpoznatija „Jazavac pred sudom“, „Mrguda“, „Kroz mećavu“ i „S planine i ispod planine“, ostala su trajno dio srpske književnosti. Kroz likove poput Davida Štrpca Kočić je progovorio jezikom običnog čovjeka, koristeći humor, satiru i ironiju kako bi ukazao na nepravdu i samovolju vlasti.

Njegova borba nije ostala samo na stranicama knjiga. U Banjaluci je pokrenuo list „Otadžbina“, koji je postao glas njegove političke grupe i borbe za prava naroda. Zbog svojih tekstova i političkog djelovanja više puta je bio hapšen i zatvaran, a austrougarske vlasti su ga smatrale opasnim protivnikom.

Kočić je umro u Beogradu 27. avgusta 1916. godine, u 39. godini života. Iako je živio relativno kratko, iza sebe je ostavio djelo koje je daleko nadživjelo njegovo vrijeme.

Od Kočićevog imena do tradicije Zmijanja

Sjećanje na Kočića danas je posebno snažno na Zmijanju, u njegovom rodnom kraju. Upravo su Stričići i zborište mjesta na kojima se svake godine okupljaju ljudi kako bi sačuvali uspomenu ne samo na pisca već i na tradiciju, običaje i kulturno nasljeđe kraja iz kojeg je potekao.

Kočićev zbor danas je jedna od najznačajnijih kulturnih manifestacija u Republici Srpskoj. Ovogodišnji, 61. po redu, održava se od 27. do 30. avgusta u Banjaluci, Stričićima, Gomionici, Jelićki i Beogradu.

Obilježavanje je počelo u Banjaluci polaganjem vijenaca u Parku „Petar Kočić“, a potom je uslijedio defile kulturno-umjetničkih društava uz prikaz tradicionalnih zmijanjskih igara. Svečano otvaranje 61. Kočićevog zbora upriličeno je u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske.

Program manifestacije nastavlja se tokom narednih dana kroz književne i kulturne programe, izložbe, promocije i večeri posvećene Kočićevom stvaralaštvu.

Centralni dio zbora biće u nedjelju, 30. avgusta, u Stričićima. Tamo će biti služen molitveni pomen Petru Kočiću i njegovom ocu Gerasimu, a na zborištu će biti održan kulturno-umjetnički program, uz besjedu dobitnika Kočićeve nagrade. Program će biti upotpunjen tradicionalnim narodnim vještinama i sportovima, uključujući i čuvenu bodljavinu bikova za nagradu „Jablan“.

I upravo u tom spoju književnosti, kulture, tradicije i narodnog saborovanja najbolje se vidi značaj Kočićevog zbora. On nije samo podsjećanje na jednog pisca. To je manifestacija koja čuva uspomenu na čovjeka koji je svojim životom i djelom svjedočio da riječ može biti oružje protiv nepravde, a da književnost može postati glas naroda.

Zato Kočić i danas živi u svojim djelima, u Zmijanju, u Banjaluci i u svakom novom čitanju njegovih priča. A Kočićev zbor svakog avgusta vraća njegovo ime tamo gdje je sve počelo među njegove Stričiće, Manjaču i narod kojem je posvetio svoj život.