Jedan lajk izaziva krizu: Kako se izboriti sa digitalnom ljubomorom?

Stručnjaci upozoravaju da digitalna ljubomora postaje sve češći razlog za nesporazume među partnerima, iako u velikom broju slučajeva nema stvarne prevare.

Za razliku od klasične ljubomore, ovaj osjećaj često nastaje zbog onoga što ljudi vide na društvenim mrežama ili, još češće, zbog onoga što ne mogu da vide. Nedostatak potpunih informacija lako podstiče sumnju, a mozak praznine popunjava najgorim mogućim scenarijima.

Zašto društvene mreže podstiču sumnju

Bri Templ, operativna direktorka i glavna savetnica u agenciji Tavkifaj, objašnjava da je digitalna ljubomora posljedica digitalnih interakcija, a ne nužno događaja iz stvarnog života. Prema njenim riječima, problem često nije u telefonu, već u nesigurnosti koju izaziva ono što partner radi na internetu.

Hronika

Granični policajac uhapšen zbog primanja mita

Dopisivanje u kasnim satima, često lajkovanje fotografija određene osobe ili iznenadna potreba da telefon stalno bude van tuđeg pogleda lako mogu izazvati pitanja, čak i kada za njih ne postoji konkretan razlog.

Dodatni problem predstavljaju društvene mreže poput Instagrama i TikToka, na kojima su priče o prevarama, raskidima i lošim vezama svakodnevni sadržaj. Takvo okruženje kod mnogih ljudi stvara osjećaj da i u sopstvenoj vezi treba stalno tražiti znakove upozorenja.

Templ smatra da se u većini slučajeva ne radi o nevjerstvu, već o tome da ljudi na osnovu nekoliko digitalnih tragova pokušavaju da sastave priču koja često nema mnogo veze sa stvarnošću.

Povjerenje se ne gradi proveravanjem telefona

Stručnjaci smatraju da rešenje nije u kontroli partnera, već u otvorenom razgovoru o tome šta je prihvatljivo ponašanje na internetu.

To može da uključuje dogovor o komunikaciji sa bivšim partnerima, javnom deljenju zajedničkih fotografija ili granicama privatnosti na društvenim mrežama. Važno je da pravila važe za obje strane, jer jedino tako mogu doprinjeti većem osjećaju sigurnosti u vezi.

Templ naglašava da bi svako trebalo da se zapita da li reaguje na provjerene činjenice ili na pretpostavke koje je sam stvorio. Upravo ta razlika, smatra ona, često odlučuje da li će sitnica sa društvenih mreža ostati beznačajna ili prerasti u ozbiljan problem.

Na kraju, poruka stručnjaka je jednostavna: povjerenje se ne gradi provjeravanjem tuđeg telefona, već iskrenom komunikacijom i jasno postavljenim granicama, prenosi Telegraf.rs.