Koliko novca mora da se odvoji od plate? Ovo može da vas spasi troškova

Stopa štednje može se izračunavati za pojedinca, domaćinstvo ili cjelokupnu privredu. Prema podacima za prvu polovinu 2025. godine, prosječna stopa štednje privatnih domaćinstava u Njemačkoj iznosila je 10,3 odsto.

Tokom pandemije 2020. godine porasla je na rekordnih 16,4 odsto, što je bio najviši nivo zabilježen od ujedinjenja Njemačke. Takav rast nije neuobičajen u kriznim periodima, jer ljudi zbog neizvjesnosti češće odvajaju novac za buduće potrebe.

Kako se izračunava stopa štednje?

Stopa štednje izračunava se tako što se ušteđeni iznos podijeli raspoloživim neto prihodom, a dobijeni rezultat pomnoži sa 100.

Na primjer, osoba koja mjesečno prima 2.000 evra neto plate i uspije da uštedi 300 evra ima stopu štednje od 15 odsto. Drugim riječima, sa strane ostavlja 15 odsto svojih mjesečnih primanja, dok ostatak troši na životne potrebe i druge izdatke.

Svijet

Sjeverna Koreja ispalila desetak balističkih projektila

Jedan od prvih ciljeva trebalo bi da bude stvaranje finansijske rezerve za nepredviđene situacije, poput kvara automobila, iznenadnih troškova u domaćinstvu ili gubitka posla.

Kao okvirna preporuka često se navodi iznos koji odgovara trima mjesečnim neto platama, iako potrebna rezerva zavisi od ličnih okolnosti, stabilnosti prihoda i redovnih troškova.

Ako neko mjesečno zarađuje 2.000 evra i želi da uštedi 6.000 evra za godinu dana, morao bi svakog mjeseca da odvaja 500 evra. To znači da bi njegova stopa štednje iznosila 25 odsto.

Nakon što stvori dovoljnu rezervu za hitne slučajeve, može da počne da planira dugoročnu štednju za penziju, kupovinu nekretnine ili druge veće ciljeve.

Gdje je najbolje čuvati ušteđeni novac?

Važno je razmišljati i o tome gdje držimo ušteđeni novac.

Gotovina i novac na računima dostupnim za svakodnevno plaćanje praktični su za pokrivanje nepredviđenih troškova. Međutim, ako ne donose kamatu ili ona ne prati inflaciju, njihova kupovna moć vremenom može da opada.

Zbog toga neki štediše dio novca namijenjenog dugoročnim ciljevima ulažu u finansijske instrumente, poput fondova kojima se trguje na berzi, poznatih kao ETF-ovi.

Oni mogu da prate određeni berzanski indeks i omoguće ulaganje u veliki broj hartija od vrijednosti.

Ipak, njihova vrijednost može da raste i pada, pa nisu zamjena za finansijsku rezervu koja mora da bude dostupna u svakom trenutku.

Prije ulaganja važno je uzeti u obzir rizik, troškove i vremenski period na koji se novac ulaže.

Koliki dio plate treba štedjeti svakog mjeseca?

Kao početni cilj često se preporučuje da se za štednju odvaja najmanje 10 odsto mjesečnih primanja, ali to nije univerzalno pravilo.

Svijet

Sjeverna Koreja ispalila desetak balističkih projektila

Mogućnosti štednje zavise od visine prihoda, troškova stanovanja, broja članova domaćinstva i drugih finansijskih obaveza.

Nekome će i pet odsto biti dobar početak, dok će osoba sa većim prihodima moći da odvaja znatno više.

Važan je i cilj zbog kojeg štedimo.

Na primjer, osoba koja zarađuje 1.000 evra neto i svakog mjeseca odvaja 100 evra za putovanje koje košta 2.000 evra moraće da štedi 20 mjeseci kako bi prikupila potreban iznos.

Ako mjesečno zarađuje 2.000 evra i odvaja 200 evra, do istog cilja stići će za deset mjeseci.

Kako da uštedite više novca?

Postoji nekoliko načina da se poveća stopa štednje, čak i kada su primanja ograničena.

Prvi korak je praćenje troškova. Zapisivanje svakodnevnih izdataka može da otkrije na šta odlazi novac i gdje je moguće smanjiti potrošnju bez velikih odricanja.

Pomaže i određivanje mjesečnih ograničenja za pojedine kategorije troškova, poput izlazaka, restorana ili kupovine odjeće.

Umjesto da na kraju mjeseca štedimo samo ono što nam je preostalo, korisno je da odmah nakon primanja plate prebacimo planirani iznos na poseban štedni račun.

Na taj način štednja postaje redovna navika, a ne nešto što zavisi od toga koliko je novca ostalo.

Uštede mogu da se ostvare i pregledom fiksnih troškova. Poređenje ponuda za električnu energiju, gas, internet i mobilne usluge može da smanji mjesečne račune.

Pregovaranje o povećanju plate ili pronalaženje bolje plaćenog posla dugoročno može dodatno da poveća mogućnost štednje.

Najvažnije je početi sa iznosom koji je realan za sopstveni budžet i nastojati da se on redovno odvaja.

Čak i manji iznosi vremenom mogu da stvore korisnu finansijsku rezervu, dok praćenje stope štednje pomaže da lakše procijenimo koliko smo blizu ostvarenja svojih finansijskih ciljeva.

(Mondo)