Ovo su najčešće greške u ishrani tokom posta: "Batut" savjetuje kako da ih izbjegnete

Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" izdao je smjernice za pravilnu i nutritivno zadovoljavajuću ishranu tokom posta.

Osnovu naše uobičajene, svakodnevne ishrane čine meso, jaja i mliječni proizvodi. U postu se ove namirnice izbacuju iz ishrane i prelazi se na ishranu koju čine voće, povrće, žitarice i riba.

Mijenja se i način pripreme hrane. Posna hrana spremljena na vodi ili na malo ulja lakše se vari od masne, začinjene hrane i mnogi, zbog takvog načina pripreme hrane i izbora namirnica, nakon obroka nemaju osjećaj sitosti.

Da bi se nadoknadio osjećaj sitosti vrlo često dolazi do povećanja unosa hljeba i tjestenine i na taj način se značajno povećava kalorijski unos.

Zbog toga često, u toku posta, dolazi do povećanja tjelesne mase, navodi "Batut".

Da bismo spriječili da do toga dođe, obroci moraju da budu redovni, umjereni i raznovrsni. Povećanim unosom voća, povrća, integralnih žitarica, mahunarki doprinosimo poboljšanju zdravlja tako što, unosom ovih namirnica, možemo da doprinesemo smanjenju masnoća u krvi, poboljšamo kontrolu šećera u krvi, smanjimo rizik od srčanih oboljenja i doprinesemo "odmoru" našeg sistema za varenje.

Iako mnogi post doživljavaju kao zdraviji način ishrane, u toku samog posta treba voditi računa o unosu proteina i kalcijuma s obzirom da u ishrani nisu zastupljeni meso i mliječni proizvodi.

Hranjive namirnice tokom posta

U postu izbor treba da budu namirnice koje su hranljive i koje daju dovoljno energije. U ovom periodu treba povećati unos biljnih proteina poput mahunarki kao što su pasulj, sočivo, leblebije, zatim orašastih plodova, sjemenki i proizvoda kao što su tofu sir, tofu namaz ili sojino mlijeko.

Unosom povrća, kao što su brokoli, kelj, zatim badema, susama obezbjeđujemo određen unos kalcijuma. Raznovrsnom i planiranom ishranom, u toku posta, možemo izbjeći i nedostatak gvožđa, cinka, vitamina B12.

Važno je da, u određenoj količini, u toku dana unosimo mahunarke, orašaste plodove, sjemenke suncokreta, bundeve, laneno sjeme, čia sjemenke, zeleno lisnato povrće, orahe, bademe, sojino ili neko drugo biljno mlijeko obogaćeno kalcijumom.

Ne smijemo da zaboraviti ni zdrave masti kao što su maslinovo ulje, laneno ulje, avokado uz, već pomenute, orašaste plodove i sjemenke.

Treba izbjegavati zaslađene napitke i prednost dati vodi i biljnim čajevima, navodi "Batut".

Kako spriječiti osjećaj gladi tokom posta?

Da bismo spriječili osjećaj gladi ili umora, važno je planiranje obroka. To znači da dan treba započeti doručkom koji mogu da čine ovsena kaša sa malo oraha i voća spremljena na vodi ili biljnom mlijeku ili integralni hljeb sa namazom od avokada uz salatu, ističe "Batut".

Ručak treba da bude izbalansiran i njega, pored pasulja ili sočiva, mogu da čine povrće uz šampinjone i salatu ili rižoto sa tikvicama, paprikom uz maslinovo ulje i biljne začine.

Lagana, hranljiva večera može da se sastoji od salate ili humusa, integralnog hljeba i povrća. U toku dana poželjno je imati i užine koje, pored voća, mogu da čine šaka orašastih plodova, biljni jogurt kome možemo dodati malo voća ili energetska pločica koju čine ovsene pahuljice, urme i kakao.

Kao što vidimo, post donosi značajne promjene u načinu ishrane. Kod mnogih ljudi mogu da se jave nedoumice oko izbora namirnica kojima će unijeti sve potrebne hranljive sastojke.

Nedoumice oko izbora namirnica, rasporeda obroka, da li zdravstveno stanje ili godine dozvoljavaju način ishrane u postu, mogu da otklone ljekari Savjetovališta za ishranu Instituta za javno zdravlje Srbije, prenosi b92.