Donose istorijsku odluku u Versaju: Način na koji računamo vrijeme se zauvijek mijenja?

Svjetski čuvari vremena okupljaju se u Versaju kod Pariza kako bi donijeli istorijsku odluku: da li je vrijeme za trajno ukidanje „prestupne sekunde“? Ovaj potez mogao bi formalno da prekine vezu između časovnika koje svakodnevno koristimo i stvarne rotacije planete Zemlje, ali i da iz korijena promijeni globalno računanje vremena.

Građanski satovi dizajnirani su na pretpostavci da Zemlja napravi pun krug oko svoje ose za tačno 24 časa. Međutim, planeta zapravo blago oscilira, a njena rotacija se tokom vijekova postepeno usporava. Kako bi se nadoknadilo to kašnjenje i održala sinhronizacija, stručnjaci od 1972. godine povremeno dodaju po jednu prestupnu sekundu. Posljednji put to je učinjeno 31. decembra 2016. godine, a do danas je ukupno uneseno 27 takvih korekcija.

Ipak, pritisak tehnoloških giganata i finansijskog sektora da se ova praksa potpuno napusti nikada nije bio veći.

Šta je zapravo prestupna sekunda?

Svjetsko vrijeme mjeri se prema koordinisanom univerzalnom vremenu (UTC), standardu koji se već više od sedam decenija oslanja na izuzetno precizne atomske satove koji prate vibracije atoma. S druge strane, rotacija Zemlje odvija se nezavisno od atomske fizike.

Prestupna sekunda služila je kao vještačko usklađivanje UTC-a sa prirodnim kretanjem Zemlje. Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST), brzina okretanja planete nije konstantna, a postepeno usporavanje dovodi do toga da srednja solarna sekunda traje neznatno duže od atomske. Zbog toga su se ove sekunde periodično ubacivale krajem decembra ili krajem juna.

Tehnološki haos: Zašto digitalni svijet traži ukidanje?

Iako prestupna sekunda teorijski održava astronomsku tačnost, u modernom digitalnom dobu ona stvara ogromne probleme. Finansijska tržišta, telekomunikacije, satelitska navigacija i globalni data-centri zavise od preciznosti u milisekundama.

Ubacivanje dodatne sekunde već je izazivalo ozbiljne incidente:

Godine 2012. platforme poput Redita i LinkedIna doživjele su kolaps sistema.

Iste godine pao je globalni sistem za rezervaciju karata australijske avio-kompanije „Kvantas“.

Inženjeri kompanije „Meta“ javno su 2022. godine poručili da je svaka prestupna sekunda „glavni izvor stresa i kvarova za hardversku infrastrukturu“.

Međunarodni biro za tegove i mjere (BIPM) još 2022. godine izglasao je prijedlog da se prestupna sekunda napusti do 2035. godine. Međutim, Rusija je tražila odgađanje do 2040. godine jer njen navigacioni sistem GLONASS ima prestupne sekunde ugrađene direktno u softversku arhitekturu. Uprkos tome, 69 država članica sada raspravlja o novoj rezoluciji kojom bi se prestupna sekunda ukinula znatno ranije, već do 2027. godine.

Tri ključna prijedloga na stolu u Versaju

Na sastanku u Francuskoj predstavnici vodećih metroloških institucija razmatraju tri istorijske tačke:

Nova definicija sekunde: Optički satovi postali su daleko precizniji od klasičnih atomskih satova. Ukoliko prijedlog prođe, sekunda bi mogla dobiti novu naučnu definiciju zasnovanu na optičkim frekvencijama umjesto vibracija atoma.

Konačno ukidanje prestupne sekunde: Najvažniji prijedlog predviđa prestanak unošenja korektivnih sekundi od 20. maja 2027. godine, na Svjetski dan metrologije.

Usklađivanje sa Mjesecom: Sinhronizacija zemaljskog mjerenja vremena sa novim standardom koji NASA razvija za potrebe budućih lunarnih misija.

Šta donosi odvajanje satova od rotacije Zemlje?

Za svakodnevni život ljudi ukidanje prestupne sekunde proći će potpuno neprimijećeno, dok će digitalni sistemi, berze i klaud servisi eliminisati rizik od softverskih padova.

Ipak, na dugi rok doći će do postepenog razilaženja satova i prirodnih ciklusa. Do 2100. godine satovi će žuriti 54 sekunde u odnosu na položaj Sunca. Kroz dva milenijuma taj jaz narastao bi na nekoliko časova, što bi pomjerilo uobičajeno vrijeme izlaska i zalaska Sunca. Kao kompromis, naučnici predlažu da se u dalekoj budućnosti primjenjuju krupnije korekcije, poput „prestupnog časa“, koji bi se dodavao tek jednom u nekoliko stotina godina.

(Mondo)