Jedna životinja mogla bi biti posljednja na Zemlji nakon globalne katastrofe

Ipak, naučnici smatraju da bi stvarni šampion preživljavanja mogla biti potpuno drugačija i gotovo nevidljiva životinja.

Riječ je o tardigradama, mikroskopskim osmonogim stvorenjima poznatim i kao vodeni medvjedi.

Prema istraživanju objavljenom u naučnom časopisu Scientific Reports, upravo bi ova sićušna bića mogla biti posljednje životinje koje bi opstale na planeti čak i nakon globalne katastrofe.

Zemlja već preživjela masovna izumiranja

Tokom istorije planete život je više puta bio gotovo uništen. Naučnici smatraju da je Zemlja prošla kroz najmanje pet velikih masovnih izumiranja.

Najdramatičnije se dogodilo prije oko 252 miliona godina, tokom takozvanog permskog izumiranja, kada je nestalo čak oko 90 odsto svih vrsta na planeti, kako na kopnu tako i u okeanima.

Uprkos tome, život se postepeno oporavio. To pokazuje da je život na Zemlji izuzetno otporan, čak i kada su katastrofe globalnih razmjera.

Kakve katastrofe bi mogle uništiti život

Savremeni naučnici danas razmatraju i drugačije scenarije koji bi mogli ugroziti život na planeti.

Među njima su:

• nuklearni rat koji bi mogao zamračiti atmosferu i zaustaviti lance ishrane
• udar velikog asteroida
• eksplozija obližnje supernove
• snažno gama zračenje iz svemira

U većini takvih scenarija ljudi i mnoge druge životinje vjerovatno ne bi preživjele. Međutim, okeani bi u velikoj mjeri ostali netaknuti.

Studija Oksforda i Harvarda

Istraživači sa Univerziteta Oxford i Univerziteta Harvard 2017. godine pokušali su da odgovore na pitanje: šta bi bilo potrebno da se uništi i najotporniji oblik života na Zemlji.

Njihov zaključak bio je iznenađujući – čak i nakon većine kosmičkih katastrofa preživjele bi morske tardigrade koje žive u vodenim slojevima i dubokom moru.

Prema njihovim procjenama, ove životinje bi nestale tek u slučaju događaja koji bi bio dovoljno snažan da doslovno proključa okeane.

Nevjerovatne sposobnosti preživljavanja

Tardigrade su poznate po svojoj izuzetnoj otpornosti.

U laboratorijskim uslovima neke vrste mogu preživjeti:

• temperature blizu apsolutne nule
• temperature do oko 150 stepeni Celzijusa
• pritiske i do 1.200 puta veće od atmosferskog
• ogromne doze zračenja koje bi za čovjeka bile smrtonosne

Eksperimenti su čak pokazali da su neke tardigrade uspjele da prežive izlaganje vakuumu svemira.

Tajna njihovog opstanka

Njihova najveća prednost je sposobnost ulaska u stanje poznato kao kriptobioza.

Kada uslovi postanu nepovoljni, tardigrade se skupe u suvi i kompaktni oblik, gotovo potpuno zaustave metabolizam i tako mogu ostati godinama.

Kada se ponovo pojave voda i povoljnije temperature, jednostavno se rehidriraju i nastavljaju život.

Ipak nisu potpuno neuništive

Naučnici naglašavaju da tardigrade nisu potpuno neuništive. U aktivnom stanju mogu se relativno lako uništiti u laboratoriji.

Ako bi Zemlja izgubila atmosferu, ako bi okeani isparili ili ako bi, kako Sunce bude starilo, planeta postala užarena stijena, čak bi i ova izuzetno otporna bića na kraju nestala.

Zanimljivosti

Neobično putovanje: Lisica brodom stigla u Njujork

Lekcija o otpornosti života

Ipak, tardigrade nude zanimljivu perspektivu o životu na Zemlji.

Dok ljudi strahuju od klimatskih promjena, nuklearnih sukoba ili kosmičkih prijetnji, naučnici smatraju da bi ova mikroskopska stvorenja mogla nadživjeti našu vrstu milijardama godina.

Poruka istraživanja je jednostavna – civilizacije mogu biti krhke, ali život kao cjelina pokazuje nevjerovatnu otpornost.