Kazaljke pomjeramo najranije u posljednjih 11 godina

U noći između subote i nedjelje kazaljke na satu biće pomjerene jedan sat unazad.

Tačno u 3.00 časa satovi će biti vraćeni na 2.00 časa, što će nam donijeti dodatni sat sna i označiti povratak na standardno, odnosno srednjoevropsko vrijeme (Central European Time — CET).

Osim što ćemo spavati sat vremena duže, prelazak na zimsko računanje vremena donosi i raniji zalazak sunca, pa će mrak u večernjim satima padati ranije.

Zimsko računanje vremena u 2026. godini počinje u noći između subote, 24. oktobra, i nedjelje, 25. oktobra.

Ova promjena, koja tradicionalno donosi više dnevne svjetlosti u jutarnjim satima i raniji mrak poslijepodne, ove godine dogodiće se najranije u posljednjih jedanaest godina. Posljednji put satovi su pomjerani istog datuma 2014. godine.

Objavljeni novi datumi do 2031. godine

Evropska komisija objavila je zvanične datume za početak i kraj ljetnog računanja vremena do 2031. godine.

Prema važećim pravilima Evropske unije, ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u martu, a završava se posljednje nedjelje u oktobru svake godine.

Prema informacijama objavljenim u Službenom glasniku EU, u periodu od 2027. do 2031. godine ljetno računanje vremena počinjaće i završavati se u 1.00 čas prema koordinisanom svjetskom vremenu (Coordinated Universal Time — UTC).

Evropa na pragu ukidanja pomjeranja sata

Godinama se u naučnim krugovima vodi rasprava o ukidanju pomjeranja sata, dok pitanje kada kazaljke treba pomjeriti naprijed ili nazad svake godine izaziva frustracije u mnogim domaćinstvima.

Jedan od najjačih argumenata za ukidanje ovog sistema odnosi se na zdravlje. Istraživanja pokazuju da promjena vremena utiče na organizam više nego što mnogi misle. Takođe, mnogi ljudi nakon promjene vremena narednih dana imaju lošiji san i slabiju koncentraciju.

U Srbiji se i dalje primjenjuje postojeći sistem promjene računanja vremena dva puta godišnje. U proljeće se prelazi na ljetno, a u jesen na zimsko računanje vremena.

Ova praksa, uvedena još u prošlom vijeku, i dalje je na snazi, a mnogima više unosi zabunu nego što donosi korist. Zimsko računanje vremena je standardno, a na njega se prelazi posljednje nedjelje u oktobru. Datumi se mijenjaju jer posljednja nedjelja oktobra ne pada svake godine istog datuma.

Naše „prirodno“ vrijeme je zimsko. Ljetno računanje vremena uvedeno je kako bi se bolje iskoristila dnevna svjetlost. Ljeti, kada su dani duži, sat se pomjera tako da se jedan jutarnji sat „ukrade“ i doda večeri, kako bi mrak padao kasnije.

Ideju o boljem iskorišćavanju dnevne svjetlosti još 1784. godine iznio je američki političar i naučnik Bendžamin Frenklin. On je objavio esej u kojem je predlagao da ljudi ranije ustaju i tako uštede na svijećama.

Novozelandski naučnik Džordž Vernon Hadson zaključio je da čovjeku više odgovara život danju nego noću, pa je 1895. godine predložio da se kazaljke na satu pomjere dva sata unaprijed kako bi se tokom ljeta iskoristilo više dnevne svjetlosti.

Kada je prvi put uvedeno pomjeranje kazaljki

Ljetno računanje vremena prva je uvela Njemačka 1916. godine, a nekoliko nedjelja kasnije i Velika Britanija. Obje zemlje tada su bile u jeku Prvog svjetskog rata i bilo im je veoma važno da što bolje iskoriste dnevnu svjetlost i smanje potrošnju uglja.

Naredne godine to je učinila Rusija, a 1918. i Sjedinjene Američke Države.

Ljetno računanje vremena u tadašnjoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine.