Tiganj je grčka, tava turska riječ: Srpsku skoro da niko ne zna

I narodi koji su davno nestali u hodnicima istorije utisnuli su svoje tragove, koji tu i tamo izrone iz prošlosti u vidu arheoloških nalaza.

Društvo

Neugodno iznenađenje za radnike Pošte: 150 KM umjesto 300

A jezik? On je "živ", stalno se mijenja i samim tim je podložan uticaju raznih društvenih pojava, pa se tako dešava da neke riječi potpuno iščeznu iz upotrebe ili budu zamijenjene drugim.

Kako smo već pomenuli da je ovaj prostor prava riznica različitih kultura, mjesto vječnih susreta istoka i zapada, sjevera i juga, tako se u srpskom jeziku koriste i mnoge riječi koje mu ne pripadaju, ali za koje ne može uvijek da se nađe domaći pojam.

Međutim, neke naše stare riječi vremenom su i zamijenjene. Ostale su negdje u prošlosti i, kada biste ih danas čuli, vjerovatno ne biste imali pojma šta bi mogle da znače.

Republika Srpska

Dodik: Porodice poginulih već tri decenije traže pravdu koja im je uskraćena

Mnogi će reći da "pegla" ne zvuči baš njemački, međutim, vodi porijeklo iz germanske reči "bugeleisen". Kako navodi Instagram stranica Porijeklo riječi, istisnula je domaće "glačalo" (od pridjeva "gladak", nastao, opet, iz njemačkog "glat").

Kako se kaže čekić, a kako tava

I "šanac" je germanizam, koji se daleko češće čuje od naše riječi "opkop" ili staroslovenske "zabralo" (od glagola "braniti").

Ekonomija

Banke uvele nova pravila: Pripazite, ovo više nećete moći raditi

Rijetko čujete i da neko za "čekić" (turskog porijekla) kaže "mlat" ili "bat", zar ne? U staroj slovenskoj terminologiji koristio se "trebnik", ali ne biste mogli ni da naslutite da je to, zapravo, "oltar" (latinski naziv), prenosi "Žena Blic".

Tek ne biste znali šta je "skovrada" (koja se javlja još u spisima Svetog Save), ili "prosulja", jer tu posudu svi zovemo "tiganj" (od grčke riječi "tigáni"), mada se ponegdje kaže i "tava" (tursko porijeklo)

Turski "esker" potisnuo je slovenski "gvozd", "čelik" je u zaborav odnio našu riječ "nado", a grčka "trpezarija" češće se koristi nego domaća "blagovaonica". Turcizam persijskog porijekla "minđuše" u široj je upotrebi nego "naušnice", dok je "perika", riječ nepoznatih korijena, koja se u istom obliku koristi i u njemačkom i francuskom jeziku, istisnula domaću – "vlasulja".

I praslovenska, starosrpska riječ "skorup" danas je gotovo zaboravljena, pošto se mnogo češće koristi "kajmak", turski naziv za ovaj mliječni proizvod.