Bolesti mozga kose mlade: Alarmantno upozorenje ljekara

Problemi sa pamćenjem i koncentracijom mogu da se jave i kod mlađih, a na njih utiču stres, manjak sna i umor. Stručnjaci savjetuju dovoljno sna, učenje novih vještina, zdraviju ishranu, fizičku aktivnost i njegovanje društvenih odnosa.

Pamćenje je jedna od najvažnijih sposobnosti mozga. Zahvaljujući njemu čuvamo informacije, događaje i iskustva, povezujemo činjenice, učimo i obavljamo svakodnevne obaveze. Ipak, pamćenje i koncentracija mogu da oslabe pod uticajem umora, stresa, nedostatka sna i brojnih drugih faktora. Stručnjaci zato preporučuju jednostavne vježbe za mozak, ali i promjene svakodnevnih navika koje mogu da doprinesu očuvanju kognitivnih sposobnosti.

Pamćenje spada među najvažnije funkcije ljudskog mozga. Informacije i iskustva koja čuvamo omogućavaju nam da učimo, radimo i održavamo odnose sa drugim ljudima. Problemi sa koncentracijom, rasijanost i zaboravnost nisu rezervisani isključivo za starije osobe. Mogu da se jave i kod mlađih ljudi, naročito u periodima pojačanog stresa, nedostatka sna, preopterećenosti obavezama i izloženosti velikom broju nadražaja.

Šta može da izazove probleme sa pamćenjem?

Određene promjene u pamćenju i sposobnosti učenja mogu da se pojave sa godinama. Međutim, prema američkom Nacionalnom institutu za starenje, ozbiljni problemi sa pamćenjem ne bi trebalo automatski da se smatraju normalnim dijelom starenja.

Na koncentraciju i pamćenje mogu da utiču umor, hronični stres, manjak sna, prevelik broj obaveza i psihofizička iscrpljenost. Iznenadne ili izražene smetnje, kao i problemi koji otežavaju svakodnevno funkcionisanje, zahtjevaju razgovor sa ljekarom.

Demencija predstavlja sve veći zdravstveni izazov. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 2021. godine u svijetu je sa demencijom živjelo oko 57 miliona ljudi, a svake godine registruje se gotovo deset miliona novih slučajeva. Alchajmerova bolest je najčešći oblik demencije i može da bude odgovorna za 60 do 70 odsto slučajeva.

Mozgu su, kao i tijelu, potrebni izazovi. Učenje, rješavanje problema i usvajanje novih vještina mogu da podstaknu aktivnost mozga, ali ne postoji pojedinačna vježba koja može sa sigurnošću da spriječi demenciju.

Savjeti stručnjaka za bolje pamćenje

Doktor Mark Milstin, stručnjak za zdravlje mozga, izdvojio je za CNBC nekoliko navika koje mogu da pomognu u očuvanju pamćenja i drugih kognitivnih funkcija:

Vodite računa o snu: Kvalitetan noćni odmor važan je za pravilno funkcionisanje cijelog organizma. Nedostatak sna može da izazove umor, ali i probleme sa pažnjom, učenjem i pamćenjem. Potrebe za snom razlikuju se u zavisnosti od uzrasta. Prema preporukama američkog Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv, odraslima je uglavnom potrebno između sedam i devet sati sna. Djeci od 6 do 12 godina preporučuje se između 9 i 12 sati, dok bi tinejdžeri trebalo da spavaju od 8 do 10 sati. Dovoljno sna može da doprinese boljem raspoloženju, višem nivou energije i lakšem usvajanju novih informacija.

Region

Turci preuzimaju ponos hrvatske industrije

Učite nove vještine i vježbajte mozak: Učenje stranog jezika, sviranje instrumenta, ples ili usvajanje neke druge vještine zahtjevaju pažnju, pamćenje i koordinaciju. Takve aktivnosti predstavljaju izazov za mozak i mogu da pomognu u održavanju mentalne aktivnosti. Važno je, međutim, znati da ukrštene riječi, slagalice i slične vježbe nisu čarobna zaštita od demencije. Najviše koristi može da donese kombinacija mentalne, društvene i fizičke aktivnosti.

Obratite pažnju na ishranu: Za zdravlje mozga važna je raznovrsna ishrana koja uključuje povrće, voće, orašaste plodove, integralne žitarice i ribu. Doktor Milstin savjetuje ograničavanje visokoprerađene hrane i namirnica sa velikom količinom dodatog šećera. Američki Nacionalni institut za starenje takođe navodi da zdrava ishrana, fizička aktivnost i kontrola hroničnih bolesti mogu da doprinesu očuvanju kognitivnog zdravlja.

Kontrolišite pritisak, holesterol i šećer u krvi: Povišen krvni pritisak, visok holesterol i poremećaji nivoa šećera u krvi mogu da ugroze krvne sudove i povećaju rizik od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. Zbog toga su redovne kontrole važne i za srce i za mozak. Posebno je važna kontrola povišenog krvnog pritiska, koji često ne izaziva očigledne simptome. Učestalost pregleda i ciljane vrijednosti trebalo bi odrediti u dogovoru sa ljekarom.

Njegujte odnose sa drugim ljudima: Druženje sa prijateljima i porodicom, učestvovanje u zajedničkim aktivnostima i održavanje bliskih odnosa mogu pozitivno da utiču na raspoloženje i mentalnu aktivnost. Prema Nacionalnom institutu za starenje, društvena izolacija i usamljenost povezane su sa većim rizikom od brojnih zdravstvenih problema, uključujući slabljenje kognitivnih funkcija i demenciju.

Budite fizički aktivni: Redovno kretanje doprinosi zdravlju srca i krvnih sudova, a može povoljno da utiče i na funkcionisanje mozga. Brza šetnja, vožnja bicikla, plivanje ili druga aktivnost koju volite lakše će postati dio svakodnevice ako je praktikujete redovno. Svjetska zdravstvena organizacija odraslima preporučuje najmanje 150 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta nedjeljno ili najmanje 75 minuta aktivnosti visokog intenziteta. Čak i kraće šetnje predstavljaju dobar početak za ljude koji se ranije nisu redovno kretali.

Važno je naglasiti da ovi savjeti mogu da doprinesu zdravlju mozga, ali ne predstavljaju liječenje niti garanciju da će demencija biti spriječena. Ako se zaboravnost iznenada pojavi, pogoršava ili počne da ometa svakodnevno funkcionisanje, potrebno je obratiti se ljekarom, prenosi Mondo.