Ove četiri bolesti ubiju najviše ljudi u BiH

Iz Instituta za javno zdravstvo Srpske naglašavaju da su kardiovaskularne bolesti rezultat kompleksnih interakcija između individue i njene okoline.

Kako kažu, većina slučajeva kardiovaskularnih bolesti se može spriječiti uticajem na faktore rizika, prije nego što uzrokuju oboljenje.

Srbija

Vozač kombija pao zbog kofera punog baruta

"Najvažniji faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti, a koji su vezani za ponašanje pojedinca su nepravilna ishrana, fizička neaktivnost, upotreba duvana i štetna upotreba alkohola. Efekti tih faktora rizika u ponašanju mogu se pojaviti kod pojedinca kao povišen krvni pritisak, povišen nivo šećera u krvi, povišene masnoće u krvi i prekomjerna tjelesna težina i gojaznost", objašnjavaju u IJZ.

Upozoravaju da je visok krvni pritisak, ili hipertenzija, jedan od najčešćih uzroka srčanog i moždanog udara.

"Obično nema simptome. Važno ga je redovno provjeravati i ako je potrebno, preduzeti neophodne mjere za njegovo snižavanje, što može uključivati promjene u ishrani, povećanu fizičku aktivnost i lijekove. Visok nivo LDL holesterola i triglicerida u krvi povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčane i moždane udare. Viši nivo šećera u krvi takođe povećava rizik od srčanih i moždanih udara", kažu u IJZ.

Svijet

Talibani demantuju: Nije ukinut internet

Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH poručuju da je akutni infarkt miokarda na prvom mjestu uzroka smrti u FBiH u 2024, sa 2.153 smrtna slučaja. Na drugom mjestu je moždani udar (cerebralni infarkt) sa 1.643 slučaja. Slijedi esencijalna hipertenzija sa 1.431, te hronična ishemijska oboljenja srca sa 680 slučajeva.

"Ovi podaci jasno pokazuju da kardiovaskularne bolesti dominiraju listom vodećih uzroka smrtnosti u FBiH. Među bolestima cirkulatornog sistema najveći teret nose hipertenzivna oboljenja, ishemijska srčana oboljenja, poremećaji srčanog ritma", saopštili su iz ovog zavoda, povodom Svjetskog dana srca.

Naglašavaju da je prevencija kardiovaskularnih bolesti ključna.

"Ona podrazumijeva redovno mjerenje krvnog pritiska, šećera i masnoća u krvi, te usvajanje zdravih životnih navika – uravnotežena prehrana, više kretanja, prestanak pušenja i smanjenje konzumacije alkohola. Potrebna je i kontrola stresa i dovoljno sna, jer psihičko zdravlje direktno utiče na zdravlje srca. Od velike važnosti je i rano javljanje ljekaru pri pojavi simptoma poput bola u prsima, nedostatka vazduha ili poremećaja ritma", poručuju iz ZZJZ, prenosi "Srpska info".