Spavate kao medvjed, vuk, lav ili delfin? Evo zašto je kvalitet sna važniji od njegove dužine

On objašnjava da upravo način na koji spavamo određuje ne samo našu energiju i raspoloženje, već i funkciju mozga, pamćenje i emocionalnu stabilnost.

San kao temelj zdravlja

"Spavanje je fiziološki proces bez kog ne možemo da živimo. Ono ima izuzetno važnu ulogu u oporavku cijelog organizma i funkcionisanju našeg mozga", kaže dr Hrnčić, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a.

On naglašava da san nije pasivno stanje, već aktivan proces tokom kog se mozak regeneriše, prerađuje informacije i priprema tijelo za novi dan.

"Tokom spavanja naš organizam prolazi kroz reparaciju — od metaboličkog oporavka do obnavljanja energije i mentalne jasnoće", objašnjava stručnjak.

Savjeti

Evo kako brže da zaspite, prirodan napitak od samo 3 sastojka

Loše navike, loš mozak

Loše spavanje, prema istraživanjima, može da ubrzano stari mozak. Budući da je dokazano da mozak posjeduje neuroplastičnost — sposobnost da se mijenja tokom života — loše navike spavanja direktno utiču na te promjene.

"Mnogi od nas potiskuju san zbog obaveza, posla ili stresa. Ali, kao što tijelo pamti iscrpljenost, mozak pamti nedostatak sna. Te navike možemo i moramo da promijenimo. Već poslije nekoliko dana boljeg sna osjećamo razliku u funkcionisanju", dodaje dr Hrnčić.

Zdravlje

Pomjeranje sata može izazvati brojne negativne posljedice po zdravlje

Koliko sna je dovoljno?

Iako postoji popularna teorija o ''kratkospavačima“, doktor ističe da su takvi slučajevi izuzetno rijetki.

"Samo oko jedan odsto ljudi zaista može da funkcioniše na tri do četiri sata sna. Za sve ostale, optimalno je šest do osam sati svake noći", navodi on.

Kao poznate kratkospavače često se pominju Nikola Tesla, Vinston Čerčil ili Margaret Tačer, ali oni su, prema njegovim riječima, izuzeci, a ne pravilo.

Četiri tipa spavača: medvjed, vuk, lav i delfin

Naš hronotip — biološki ritam koji određuje kada smo najbudniji i kada nam je san potreban — zapisuje se u genima, kaže dr Hrnčić. On dijeli ljude u četiri osnovne kategorije:

Medvjed: Najčešći hronotip, u koji spada oko 50% populacije. Njihov ritam prati prirodni dan i noć, pa se najbolje osjećaju tokom dana, a uveče lako tonu u san.

Vuk: Noćni tip, produktivan u večernjim satima. To su često kreativci i umjetnici koji najviše rade noću, a ustaju kasnije.

Lav: Jutarnji tip, ustaje rano i najproduktivniji je u prvom dijelu dana. ''Lavovi“ postižu dobre rezultate jer njihov ritam najviše odgovara standardnom radnom vremenu.

Delfin: Najrjeđi tip, često se bori sa nesanicom i plitkim snom. Oni teško ulaze u duboke faze spavanja i lako se bude, što može izazvati dugoročne zdravstvene probleme.

"Ovi hronotipovi su evolutivno nasljedstvo od vremena kada su ljudi živjeli u plemenima. Dok su jedni spavali, drugi su čuvali stražu — zato i danas različiti ljudi funkcionišu u različito vrijeme", objašnjava Hrnčić.

Porodica

Koliko sna je potrebno djeci prema uzrastu?

Može li se hronotip promijeniti?

Iako je genetski određen, hronotip nije nepromjenljiv.

''Naš ritam se menja tokom života. Tinejdžeri su najčešće ‘vukovi’, dok su stariji ljudi skloniji tipu ‘lava’. To nije ljenjost, već prirodna biološka potreba organizma“, objašnjava doktor.

Upravo zato, dodaje, važno je ne forsirati tijelo, već mu omogućiti ritam koji mu najviše prija.

Zašto dužina sna nije isto što i kvalitet sna

Količina sna sama po sebi ne znači mnogo ako san nije dovoljno dubok i neprekidan.

"Kvalitet spavanja meri se time koliko brzo zaspimo, koliko duboko spavamo i koliko puta se budimo tokom noći. To određuje našu ‘efikasnost spavanja’, odnosno odnos između vremena koje provedemo u krevetu i vremena koje zaista provedemo spavajući", objašnjava dr Hrnčić.

Glavnu ulogu u tome ima melatonin — hormon koji se luči s prvim mrakom.

''Najbolje je ‘uhvatiti’ taj melatonin prije ponoći, jer se tada usklađujemo sa prirodnim 24-časovnim ritmom“, naglašava on.

Društvo

Raste broj beskućnika, na ulicama spava više od milion ljudi

Kako popraviti kvalitet sna

Prema riječima stručnjaka, postoje jednostavne navike koje značajno popravljaju san:

Odlazite na spavanje u isto vrijeme svakog dana.

Isključite ekrane barem sat vremena prije spavanja.

Izbjegavajte kofein i teške obroke uveče.

Stvorite ritual koji smiruje tijelo – tiha muzika, lagano istezanje ili čitanje.

I, najvažnije – ne potcjenjujte san, jer je on temelj mentalnog i fizičkog zdravlja.

San kao ogledalo života

Način na koji spavate odražava način na koji živite. Ako stalno žurite, spavate neredovno i budite se umorni, vaše tijelo vam šalje jasnu poruku.

Kvalitetan san nije luksuz — to je potreba, kao i disanje ili hrana.

I možda je vrijeme da se zapitamo: da li spavamo kao medvjed, vuk, lav ili delfin – i da li naš san zaista hrani naš život?

(Ona.rs)