Banjaluka ponovo čeka čist vazduh - mjere kratkoročne, problem dugoročan

"Konkretne mjere obuhvataju pojačane kontrole ložišta pravnih subjekata, kontrole gradske toplane od strane nadležne republičke inspekcije, kontrole paljenja otpada na otvorenom, kao i kontrole emisija prašine sa gradilišta. Predviđeno je i pranje najopterećenijih gradskih saobraćajnica radi smanjenja prisustva lebdećih čestica, uz kontinuirano praćenje kvaliteta vazduha i blagovremeno informisanje građana o eventualnim prekoračenjima i preporukama Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske", navode iz Gradske uprave Banjaluka.

To su mjere koje Grad najavljuje nakon završetka prethodne grejne sezone. Kontrola gradske toplane, međutim, nije novina za Republičku inspekciju – ona je dio redovnog posla. A inspekcijski nadzor može da bude dio preventivnih mjera. Koliko je to dovoljno da vazduh bude čistiji, drugo je pitanje.

Sam inspekcijski nadzor je vrsta upravnog nadzora i kao takav može da predstavlja samo jedan od karika u lancu sistema zaštite životne sredine i zagađenja vazduha za koje smo u prethodnoj godini vidjeli da je bilo izraženo, svi subjekti koji podliježu našem nadzoru predmet su redovnih kontrola", kaže Dušanka Nikolić, portparol Inspektorata Republike Srpske.

Pored kontrola, na spisku mjera su i pranje najopterećenijih ulica te najavljeni semafor zagađenja koji bi građanima pokazao kada je vrijeme da se sklone sa ulica. Drugim riječima, dok se ne riješi uzrok problema, preostaje da pratimo koliko je vazduh zagađen i sklanjamo se kada postane previše. Za ovu sezonu, kaže Duško Solomun, prostora za više od kratkoročnih mjera gotovo da nema.

"To sve jesu neke kratkoročne mjere, što bi značilo da mi treba da budemo zatvoreni sav taj neki period zagađenja a to dovodi do besmisla recimo izgradnjom određenih šetališta gdje mi ta šetališta nećemo moći da koristimo a to sve govori da nema strategijskog pristupa u Banjaluci", kaže Duško Solomun, pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine u ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

A bez strateškog pristupa, upozoravaju i u Centru za životnu sredinu, nema ni trajnog rješenja. Problem, kažu, nije samo u dimu iz ložišta već i u načinu na koji se grad planira i gradi. Širenje grada i udaljavanje siromašnijih domaćinstava od centra znače i više potrebe za prevozom, ali i oslanjanje na jeftinije energente za grijanje. Tako se problem zagađenja ne rješava, već dodatno usložnjava.

"Nažalost svjedoci smo da je 30 godina u ovom gradu je jedna grupa ljudi radi i gradi kako želi i gradska administracija je produžena ruka investitora dakle ne možemo pričati o zastupanju bilo kakvog javnog interesa", kaže Dragan Kabić, Centar za životnu sredinu Banjaluka

"Grad kolokvijalnim jezikom doslovno smrdi od oktobra do aprila i mjere koje se nalaze na papiru su super dobre mjere ako se sprovode u realnost o tim mjerama slušamo jako dugo da će se uraditi analize da će postojati kontrola filtera ali mi to ne vidimo na terenu i prošle godine uopšte", kaže Dragan Ostić, Centar za životnu sredinu Banjaluka.

Dok se raspravlja o tome šta je trebalo uraditi i šta tek treba da se uradi, postoji i ono što građani mogu promijeniti odmah – bar kada je riječ o načinu grijanja. Individualna i kolektivna ložišta značajni su izvori zagađenja, a izbor i priprema energenta mogu uticati na količinu štetnih materija koje završavaju u vazduhu. Ipak, ni ta promjena ne dolazi preko noći, ističe Dušica Pešević.

"Ako se koristi tradicionalno biomasa odnosno drvo poželjno je da se drvo suši nekoliko mjeseci prije nego što dospje u naša ložišta što će doprinijeti većoj toploti koju dobijamo a manje zagađujućih materija što je dvostruka korist", kaže Dušica Pešević, šef Katedre za zaštitu prirodne sredine na Prirodno- matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.

I tako, još jedna grejna sezona počinje sa kontrolama, pranjem ulica i obećanjima o praćenju kvaliteta vazduha. Dugoročna rješenja i dalje su neophodna, ali za njih će, očigledno, trebati više vremena. Do tada, građanima ostaje da prate mjerenja i nadaju se da će ove zime imati što manje razloga da zatvaraju prozore – i zadržavaju dah.