Manjača jača domaću proizvodnju: Nova sirana, bolji plasman i podrška poljoprivrednicima

Vlada Republike Srpske za opremanje nove sirane izdvojila je 200.000 KM, kako će funkcionisati noviteti i šta će se promijeniti u proizvodnji te kako će to uticati na poljoprivrednike, za ATV je govorio Bojan Pećanac, direktor Centra za razvoj poljoprivrede i sela Banjaluka.

„U ponedjeljak smo imali posjetu premijera i ministarke poljoprivrede, gdje smo obišli Centar za razvoj poljoprivrede i sela, tačnije ekonomiju koja se nalazi na Manjači, koja se zove Razvojno edukativni centar. Tokom ove posjete imali smo priliku vidjeti čim sve Centar raspolaže, šta sve imamo i pričali smo o planovima za naredni period“, rekao je Pećanac.

Jedan od pomenutih planova se odnosio na siranu i mljekaru, a koje će se finansirati u narednom periodu uz pomoć Vlade Srpske.

„Nakon toga ćemo imati priliku da proizvodimo jedan svoj domaći proizvod na radost ali i korist svih naših kompija i ljudi iz okruženja. Sada je proces izrade projekta, imamo davno izgrađen objekat za to. Projekat predajemo ka premijeru i ako bude sve u redu u narednoj godini krećemo u realizaciju“, rekao je Pećanac.

Centar za razvoj poljoprivrede i sela Banjaluka raspolaže sa 220 grla, 90 muznih grla, a što mjesečno iznosi 35.000 litara mlijeka koje se prodaje Mljekari „Dubica“.

„U razgovoru sa našim poljoprivrednim proizvođačima kao i obilaskom terena, prije svega na Manjači, uvijek se pojavljivala jedna tema, a to je da mi to radimo, da mi od njih čak mlijeko otkupljujemo i pravimo finalni proizvod. Mi želimo da napravimo jedan finalni proizvod. Želimo napraviti jedan kvalitetan lanac, imamo svoje proizvode, mlijeko, možemo imati na Manjači svoju preradu. Sa tom preradom možemo napraviti naš kvalitetan domaći proizvod“, rekao je Pećanac.

Pored Centra, Pećanac je napomenuo i Krajišku kuću, koja se nalazi u centru Banjaluke, a koja proizvođačima omogućava prodaju proizvoda i i plasman do krajnjih korisnika.

„Mi želimo da stvaramo dodatnu vrijednost, da ta dodatna vrijednost ostaje u Banjaluci u Republici Srpskoj i time ćemo se baviti u narednom periodu. Pored mlijeka, imamo i svoj pčelinjak gdje imamo 185 pčelinjih društava, zalihe meda od 2023, 2024, i 2025. Ove godine će biti i vrcanje, dalje dolazi brendiranje i spuštanje ka Krajiškoj kući“, rekao je Pećanac.

Takođe, pored proizvoda tu je i realizacija veb šopa, gdje će se preko Krajiške kuće moći poručiti bilo koji proizvod iz ponude, kako bi se olakšalo kupcima.

„Moramo čuvati svoje proizvode i svoje proizvođače, a Krajiška kuća je baš napravljena sa tim ciljem da im da podršku, da im da vjetar u leđa. Mislim da samo mi trebamo pričati o tim stvarima te se nadam da ćemo u narednom periodu dobiti novu lokaciju za Krajišku kuću što će poboljšati plasman proizvoda“, rekao je Pećanac.

Nova radna mjesta

Dolaskom nove sirane, dolaze i nova radna mjesta, a što je potvrdio i Pećanac.

„Centar raspolaže sa 220 grla, pčelinjakom od 185 pčelinjih društava, imamo veliku količinu zemlje na Manjači što obrađujemo mi sa našom mehanizacijom. Ono što je najbitnije što Centar ima jesu ljudi. Kvalitetni i odgovorni ljudi, koji na najbolji način rade svoj posao. Centar ne bi bio tu gdje jeste danas da nije bilo tih kvalitetnih ljudi“, rekao je Pećanac.

Podrška Vlade i ministarstva

Ova vrsta posla, kako kaže Pećanac radi se iz ljubavi, te svima koji se bave tim mnogo znači podrška Vlade i resornog ministarstva.

„Znači nam podrška Vlade i ministarstva i u svim ovim godinama je tu bila podrška Vlade kroz premije i mehanizaciju, takođe mi smo uz podršku ministarstva učesnici projekta Očuvanje autohtonih rasa gdje mi imamo gore „bosansku bušu“ 30 grla i zahvaljujući tom projektu dobićemo dodatna sredstva, koja ćemo uložiti u Manjaču za poboljšanje uslova“, rekao je Pećanac.

On je napomenuo da je Centar prije nekih mjesec dana prošao na projektu Ministarstva trgovine i turizme kroz koji se kreće u uređivanje plaže i jezera kako bi se u budućnosti posjetiocima omogućio što bolji i ugodniji ambijent.

Pećanac je takođe naglasio važnost partnerstva sa Vladom kao i resornim ministarstvom te je napomenuo da bez njihove podrške mnogi projekti i sam razvoj Centra za razvoj poljoprivrede i sela, ne bi bili mogući.

70 junica za 70 poljoprivrednih gazdinstava

„Ja već imam objekat koji se može dati poljoprivrednim proizvođačima gdje mogu plasirati svoje viškove. Razvojno edukativni centar je možda jedan takav u regiji, koji spaja sve u jednom. Mi ćemo ući u projekat prodaje junica, imamo ih 70. Biće nam cilj, a što nam statut nalaže, da podržimo svoja sela i poljoprivrednike i mi ćemo izaći sa javnim pozivom 70 junica za 70 poljoprivrednih gazdinstava. Svakodnevno prodajemo mušku telad na Manjači, jedini uslov je da imate registrovano poljoprivredno gazdinstvo i to je prodaja po cijenama koje su ispod tržišnih, subvencionisane cijene, da kažemo i koje znače podršku poljoprivrednicima“, rekao je Pećanac.

Pored muznih krava, junica i teladi, tu su i lipicaneri, njih 7. U narednom periodu se radi ispust.

„Počećemo malo da se bavimo i sa tim konjima koje posjedujemo. Napravićemo saradnju sa argelom „Vučijak“ da pokušamo napraviti terapijsko jahanje i turističku ponudu da možemo sutra omogućiti našim sugrađanima kako iz Banjaluke i okoline da dovedu svoju djecu i na jahanje i druženje te da se sami uvjere šta mi to sve gore imamo“, rekao je Pećanac.

Vodosnabdijevanje u Banjaluci

„Vlada Republike Srpske će ove godine početi ka lokalnim zajednicama sa pomaganjem kroz projekat u vrijednosti 31. milion KM za navodnjavanja. Vrlo je teško bez navodnjavanja raditi jedan kvalitetan posao u poljoprivredi. Mi nemamo tu mogućnost u Razvojnom centru i prinosi će ove godine biti ispod onih očekivanih. Od sijena, kukuruza i drugih stvari“, rekao je Pećanac.

Cilj Centra za razvoj je bio, kako kaže Pećanac da u ovoj godini samostalno urade posao uz najbolje moguće doprinose, što u ovom teškom periodu nije bilo moguće.

„Koliko sam vidio i podatak, ovo je najtoplije ljeto u proteklih 19 godina, što samo po sebi govori koliko je ta problematika velika i svi se moramo truditi da nađemo način da u narednom periodu da ulažemo u poljoprivredu i da to ne bude samo mehanizacija nego moramo ići i ka navodnjavanju jer poljoprivrednik bez vode ne može da funkcioniše“, jasan je Pećanac.

On je napomenuo da su imali i svakodnevne pozive poljoprivrednika, koji su se borili sa nestašicom vode te su im uvijek na usluzi te se trude pomoći i zaštiti ih na sve njima dostupne načine.

Javni poziv za poljoprivrednike

„Javni poziv je u petak zatvoren. Juče sam dobio zvanični podatak da imamo 1.601 prijavu za javni poziv. Imali smo 20 mjera za podsticaje i mislim da je ovo rekordan broj i da nikada nije bilo ovoliko zainteresovanih ljudi. Mi smo se trudili, ali se ovim putem zahvaljujem i vama medijima, koji ste uvijek dali priliku da o tome pričamo. Zaista smo negdje oduševljeni i mnogo nam je drago kada vidimo toliki broj prijavljenih. 1.601 aplikant samo znači da se moramo boriti za budžet Centra za razvoj poljoprivrede i sela u narednom periodu jer podsticaji u Banjaluci bez tri miliona godišnje ne mogu da funkcionišu“, rekao je Pećanac.

On je naglasio da će se jasno znati na kojim mjerama će biti potrebna veća podrška te će se za njih više i tražiti.

„Imali smo veliku potražnju za plastenicima, za nabavkom sjemena i đubriva, što je jako jedna dobra mjera, krupna mehanizacija – traktori, a što je bio rekordan broj prijava od 350 prijava za krupnu mehanizaciju. U narednom periodu ide razvrstavanje prijava, te jednu po jedu završavati u uskoro uručivati rješenja gdje se nadam da će naši poljoprivrednici uskoro dobiti sredstva od strane Centra za sve mjere, koje su aplicirali“, poručio je Pećanac.