Arnautović bi da mijenja izborna pravila

Predlaže uvođenje obaveznog glasanja, posebnih identifikacionih kartica za birače i snižavanje starosne granice za sticanje biračkog prava na 16 godina. Među prijedlozima su i stroži izborni pragovi za koalicije, spajanje opštih i lokalnih izbora i promjena granica izbornih jedinica.

„Jedan od problema izbornog sistema je Centralni birački spisak koji ne odražava stvarno stanje na terenu i on je prenapuhan. Trebalo bi razmotriti mogućnost da mladi sa navršenih 16 godina dobiju aktivno i pasivno biračko pravo. Primjeri su Njemačka i Austrija“, poručio je Suad Arnautović, član CIK BiH-a.

Biračko pravo od 16 godina odobreno je na izborima u Njemačkoj, Austriji, Malti, Belgiji kao i u Argentini i Brazilu u cjelini. Mladi sa 16 i 17 godina imaju pravo glasa na parlamentarnim i lokalnim izborima u Škotskoj i Velsu. Grčka je takođe spustila starosnu granicu za sve izbore, ali na 17 godina. Obavezno glasanje uvedeno je u više od 20 država širom svijeta. U Evropi, u Belgiji, Luksemburgu, Grčkoj, Kipru i Italiji.

"Pitanje sniženja starosne granice na 16 godina se naročito u nekim evropskim zemljama postavlja u stručnim, političkim krugovima, bilo je pokušaja nekih za lokalne izbore, neke pokrajine u složenim saveznim državama, međutim ni to nije zaživjelo, jer takođe se sudara drugim postulatima, punoljetstvo i puni kapacitet za odlučivanje se stiče sa 18 godina“, rekao je bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH, Branko Petrić.

Prema prijedlogu Arnautovića izborni prag za samostalan nastup stranke iznosio bi četiri ili pet odsto, za koaliciju dvije stranke šest odsto, a za koalicije od tri ili više stranaka sedam odsto.

"Kod nas je bilo pokušaja da se to pitanje nametne i da se uvede viši izborni prag za koalicije, međutim nije dobilo političku podršku iz nepoznatih razloga, ali je to sasvim legitimno i opravdano pitanje“, rekao je Petrić.

Izmjena izbornog zakona BiH mora biti rezultat domaćeg parlamentarnog konsenzusa, a ne nametanja visokog predstavnika, stav je pravnika.

"Mi treba da iščistimo biračke spiskove i da vidimo stvarno koliko mi imamo birača i ko je to onaj ko živi u BiH i ko može i na koji način može glasati i da imamo stvarnu volju građana, to je ono što je najbitnije“, rekao je pravnik Milan Petković.

"Prije nego što se krene u bilo kakve izmjene izbornog zakona treba poštovati trenutne, odnosno važeće norme izbornog zakona i prije svega odredbu člana 1.1 izbornog zakona BiH“, rekao je profesor prava, Ljubinko Mitrović.

Snježana Novaković Bursać koja je u jednom mandatu bila i predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva kaže da bi izborni zakon BiH trebalo da reguliše samo izbor članova Predsjedništva BiH i članova Parlamentarne skupštine.

„ Ove egzibicije i ideje Suada Arnautovića stvarno nije vrijedno komentarisati, zbog manjka integriteta krivičnosti, on je davno trebao da bude izvan tog tijela“, poruka je člana predsjedništva SNSD-a, Snježane Novaković Bursać.

Izborni zakon BiH mijenjan je nekoliko puta, a sve je to bilo rezultat nametnutih odluka visokih predstavnika. Nametnutih izmjena bilo je čak i u izbornoj noći 2022. godine od strane Kristijana Šmita. Nije Arnautović jedini koji priželjkuje izmjene izbornog zakona, ali poslednju riječ trebalo bi da kažu bh. parlamentarci.