Ko je kriv za spor evropski put u BiH?

"Vrlo je nezahvalno govoriti kako će se to završiti, jer konačnu riječ ima politika, to jeste politički dogovor. Ono što je vrlo važno jeste da pristupni pregovori zahtijevaju kontinuitet i funkcionalnost", rekla je Elvira Habota, direktor Direkcije za EU integracije BiH.

A, na funkcionalnost u BiH teško da se može računati. Političari ne mogu čak da se dogovore ni ko će imenovati glavnog pregovarača, niti imaju usaglašene stavove u vezi sa tekstom dva evropska zakona iz oblasti pravosuđa. Umjesto dogovora – prebacivanje odgovornosti. Za spor evropski put stranke političari iz Federacije krivca vide u SNSD-u i HDZ-u, dok im iz Te stranke odgovaraju da nisu oni kočničari evropskog puta, ali da neće podržati ništa što je na štetu Republike Srpske.

"Mi imamo još jednu malu šansu, možda u martu da eventualno usvojimo ova dva zakona, donesemo još neke odluke, da bi se otvorili zvanični pregovori. Ne vjerujem da je Čoviću i Dodiku u interesu otvaranje pregovora sa EU. Mislim da su oni zaokupljeni nekim ličnim i stranačkim interesima na račun BiH i njenog evropskog puta", rekao je Predrag Kojović, poslanik Naše stranke u PD PS BiH.

"Evropski put, to treba oni da znaju, ne podrazumijeva ustavno-pravno razvlašćivanje Republike Srpske, već podrazumijeva poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Srpske, ustavnopravnog poretka Federacije, tačnije Dejtonskog mirovnog sporazuma i takav evropski put ne može biti sporan. Samo je sporna onaj evropski put koji podrazumijeva oduzimanje nadležnosti", rekao je Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u PD PS BiH.

Sve su glasniji i stavovi da je Evropska zajednica propala, te da ne postoji nijedan objektivan razlog da Srpska vjeruje u evropske integracije.

"Šta vi hoćete, da nas uvučete tamo, da raspolažete našim resursima, da kupite naše mlade ljude i vodite ih na istočni front. Onaj ko zagovara danas priču o evropskim integracijama, zagovara to. Moramo stati. Evropa je propala", rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Treba naglasiti da dva pravosudna zakona i imenovanje glavnog pregovarača nisu jedini uslovi za otvaranje pregovora. BiH nije ostvarila gotovo nikakav napredak u drugim oblastima, kao što je., recimo, zaštita prava i slobode izražavanja novinara, što je takođe zatraženo iz Evropske direkcije.