"Nametnute odluke visokih predstavnika u BiH su ništavne"

Ništavni su svi akti koje je su nametnuli visoki predstavnici u BiH, pozivajući se na bonska ovlaštenja, tvrde profesori sa Harvarda.

Zaključili su da visoki predstavnik nije vrhovna vlast i da bi OHR trebalo da prihvati mišljenje Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, u kojem se navodi an visoki predstavnik nema nadležnost da nameće zakone.

Jedno od rješenja moglo bi biti da Ustavni sud BiH ili Evropski sud za ljudska prava donesu formalnu odluku kojom bi utvrdili da visoki predstavnik nema ustavnu nadležnost da donosi zakone, te da su bonska ovlaštenja iz 1997. godine, na kojim su zasnovani ti „zakoni“ ništavna, kao da nikada nisu ni postojala.

Mi ovo godinama tvrdimo, ali je od velikog značaja to što isti stav zastupaju i profesori sa prestižnog američkog Univerziteta, poruka je iz Republike Srpske. Parlament BiH treba da radi na tome da se ponište svi nametnuti zakoni i odluke.

"Moramo napraviti iskorak, a to se može preko Parlamenta, da poništimo sve zakone koje je nametnuo visoki predstavnik. Naravno, za to treba da postoji konsenzus većine političkih partija", kaže Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u PD PS BiH.

"Niko nema pravo u ovoj zemlji da nameće zakone. Visoki predstavnik je kroz bonska ovlaštenja dobijao mogućnost da navodno pomaže Savjetu ministara u radu, ali nikako se to nije odnosilo na zakone", rekao je Branislav Borenović, poslanik Kluba PDP-SDS-Lista za pravdu i red u PD PS BiH.

Nikada visoki predstavnik nije imao ovlaštenja da nameće zakone i njegov mandat u BiH treba što prije da bude okončan, stav je Marinka Čavare.

"A, dobro bi bilo da prethodi poništenje svih dosadašnjih nametnutih odluka, da se odgovornost prenese na demokratski izabrane predstavnike konstitutivnih naroda", ističe Marinko Čavara, zamjenik predsjedavajućeg PD PS BiH.

Drugačije stave zastupaju bošnjački političari. Teško je, kažu, očekivati d aće odluke visokih predstavnika biti poništene.

"Postoji niz odluka bez kojih država BiH ne bi bila funkcionalna. Kada biste sada pogledali u prošlost i pogledali odluke visokih predstavnika, država ne bi funkcionisala po nama", smatra Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske.

Visoki predstavnik ima nadležnost samo da interveniše u donošenju privremenih mjere, dok Parlamentarna skupština ne postigne dogovor, jasno je to propisano u Dejtonu, podsjećaju analitičari. Bonska ovlaštenja su zloupotrebljena.

"Sve to je rađeno nelegalno, jer to nigdje nije utemeljeno u zakonodavstvu BiH, nije definisano kao nešto što je nadležnost ili uloga visokog predstavnika. To je bio princip sile, koja se koristila kao podrška intervencionizmu", naglašava Bojan Šolaja, analitičar.

Kao jedno od mogućih rješenja u vezi sa poništavanjem nametnutih odluka visokih predstavnika i korištenja bonskih ovlaštenja, moglo bi biti i to da Hrvatska i Srbija izdaju zajedničku izjavu kojom bi potvrdili stav Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma BiH, navode profesori sa Harvarda.