Presuda v.d. predsjednika Suda BiH primjer diskriminacije i omalovažavanja žrtve

Primjer je kako neko od sudija može da izvrši diskriminaciju i omalovažavanje oštećenog, smatra poslanik u predstavničkom domu Parlamenta BiH.

"Zamislite takvu situaciju imate u presudi. Pa zar to nije za odstranjivanje? Zar to nije karcinom pravosuđa, dakle koji će metastazirati, koji je već u značajnoj mjeri metastazirao u to pravosuđe na nivou BiH. I to pravosuđe na nivou BiH se pretvorilo u jedno od osnovnih elemenata provođenja bošnjačke politike rušenja ustavno-pravnog poretka Republike Srpske", rekao je Milorad Kojić, poslanik Parlamentarne Skupštine BiH.

Žene žrtve rata Republike Srpske, ko-podnosioci Pritužbe sa Logorašima, VSTS-u povodom presude, kažu da ne očekuju puno. To, ipak, mora izaći u javnost da se takve stvari više ne mogu događati. Od Suda, dodaju, traže da se drže predmeta i prava, bez obzira na lično mišljenje.

"Tražimo od njihovih stručnjaka da oni nama kažu može li tako svak po svom političkom opredjeljenju da piše presudu, ili se mora držati činjenica, međunarodnih konvencija... Ispalo je da je svjedok, koji je kriv, i Srbi koji su ubijeni da su to zaslužili i da ne treba za njih ni odgovarati, tako je po toj prvoj presudi ispalo. Ako ja griješim, nek to pregleda Visoki tužilački savjet. Ako mi griješimo, zašto je povukla prvu presudu pa pisala drugu u kojoj nema svih tih narativa", kaže Božica Živković - Rajilić, predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske.

Logorašima Republike Srpske, presuda je još jedan dokaz pristrasnosti Suda BiH.

"Zašto se predsjednica Suda, recimo, ne poziva na Ženevsku konvenciju o zarobljenicima? Nema tu riječi o Ženevskoj konvenciji. Ona samo gleda da optuži Srbe, i to zarobljene, Srbe koji su bili u logoru od strane muslimana", ističe Anđelko Nosović.

I ministar pravde Srpske ukazuje na duple aršine prema Srbima.

"Kad pogledamo druge narode, koji su počinili ratne zločin, dobijaju kaznu zatvora do tri godine, što, svakako, dovodi u pitanje funkcionisanje takvog jednog suda", rekao je Goran Selak.

Savez logoraša Republike Srpske i Udruženje žena žrtava rata podnijeli su VSTS-u pritužbu na postupanje Sudskog vijeća u predmetu "Ćamil Ramić i drugi".

U prvostepenoj je presudi od 19. novembra prošle godine sudsko vijeće, kojim je predsjedavala Minka Kreho, v.d. predsjednika Suda BiH, pravdaju zločini nad zarobljenim srpskim vojnicima prisustvom velikog broja bošnjačkih izbjeglica u Goraždu i nemogućnošću dostavljanja humanitarne pomoći u grad, te priča o tzv.

Sarajevo safariju, ubijanju sarajevske djece, navodnom učešću predsjednika Srbije.

Nakon što su se pojedine sudije i tužioci pobunili zbog presude, povučena je prva verzija presude poslana druga, bez spornih dijelova na koju je ukazano u prijavi. Iz Suda BiH nakon toga tvrde da prva verzija nije ni postojala.

Ipak, popratni akt uz drugu verziju presude ih demantuje jer Sud traži nešto za šta tvrdi da ne postoji.