Autor:
Branka Dakić28.03.2026
19:20
Komentari:
0
Izbor predsjednika i članova Vlade Republike Srpske regulisan je Ustavom Republike Srpske i po tom pitanju nadležan je Ustavni sud Srpske, a ne Ustavni sud BiH. Priznali su to i u ovoj pravosudnoj instituciji iz koje jasno poručuju da nisu nadležni da odlučuju o ustavnosti Vlade Republike Srpske. Konačno su priznali granice svojih nadležnosti, ali svakako je Ustavni sud BiH nelegalan i ne zanimaju nas njihove odluke, neke su od poruka iz Republike Srpske.
"On nema nikakvo zakonsko i ustavno uporište da postoji. Nije popunjen. U ustavu piše da ustavni sud ima devet sudija, a one nema devet, znači nije legalan, ali oni pokušavaju nasiljem političkim i pravnim da nametnu određena rješenja. Mi sa tim imamo već dugo probleme i Ustavni sud je sud kojem mi ne možemo dati podršku", rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
Ustavni sud BiH utvrdio je da Nacrt ustava Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH. Nečuveno je da se najviši pravosudni organ u BiH bavi Nacrtom, dokumentom koji se u praksi ne primjenjuje, stav je Nenada Stevandića.
"Prosto je nevjerovatno da je Nacrt dokumenta, koji predstavlja polaznu osnovu za nekoga nije u skladu sa Ustavom. To je potpuno nevjerovatno. U svakom slučaju, Republika Srpska svoj suverenitet neće žrtvovati ni zbog kakvih odluka. Popušta polako međunarodni pritisak na Republiku Srpsku i ovo je možda njihov bijes, jer su ostali usamljeni visoki predstavnik i Ustavni sud", rekao je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.
Krnji Ustavni sud utvrdio je i da tri člana Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske nisu u skladu sa Ustavom BiH. Najvećim dijelom to se odnosi na digitalno potpisivanje, izdavanje kvalifikovanih sertifikata i međunarodnu policijsku saradnju.

Republika Srpska
Dodik: U Srpskoj uskoro važne delegacije iz Ruske Federacije i SAD
"Republika Srpska donošenjem ovih odredbi Zakona o policiji nije izvršila njihovo usklađivanje s relevantnim odredbama Zakona o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, Zakona o ličnoj karti BiH i Zakona o putnim ispravama BiH kojima je uspostavljena nadležnost Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH u oblasti digitalnog potpisivanja i personalizacije identifikacionih dokumenata, te donošenja relevantnih podzakonskih propisa kojima to bliže regulira. Član 146, stav jedan Zakona o policiji nije u skladu sa Ustavom BiH, jer je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela nadležna za saradnju između policijskih tijela BiH, te odgovarajućih organa u BiH sa odgovarajućim stranim i međunarodnim organima", saopšteno je iz Ustavnog Suda BiH.
Ovo je pokušaj prenosa nadležnosti i unitarizacije BiH, komentar je Željka Budimira.
"Ova dva prva člana navedena tiču se elektronskog potpisa i tiču se nadležnosti ministarstva unutrašnjih poslova. Oni to prebacuju na Agenciju na identifikacione dokumente. To je prosto nevjerovatno na koji način su se pogrešno tumačili ovi članovi. To je jedna zloupotreba Ustavnog suda kako bi se nadležnost MUP Republike Srpske prebacila na jednu agenciju koja ima zadatak da tehnički održava podatke i informacije i da ih arhivira", rekao je Željko Budimir, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Napominje da je nedopustivo da Ustavni sud BiH osporava međunarodnu saradnju Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske i da to do sada niko nije radio, ističući da je to nadležnost Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. Niko i ne spori da Direkcija ima tu nadležnost, ali samo na nivou BiH, uvjerava Budimir.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

BiH
23 h
0
BiH
1 d
0
BiH
1 d
5
BiH
1 d
1Najnovije
Najčitanije
Trenutno na programu