Sjednica PIK-a sve bliže, nagađanja sve učestalija

Mediji u Federaciji pišu da će BiH uoči sjednice PIK-a posjetiti ministri iz Francuske i Njemačke, zemalja koje bi, navodno na mjestu visokog predstavnika rado vidjele Francuza Renea Trojka. Spominje se i Amerikanac Vilijam Ruger, a Italija je već kandidovala Antonija Zanardija Landija. I dok u drugom entitetu svakodnevno brigu vode o tome ko će doći u OHR, stav iz Srpske nepromijenjen.

„Taj famozni Savjet za implementaciju mira nije dio Dejtonskog mirovnog sporazuma. On je sebi pribavio moć na pozicijama politika koje nisu bile zasnovane na zdravom razumu. Da li je zdravorazumno da 30 godina u jednoj zemlji pokušavate da provedete jednu stvar i ne možete to da uradite, da možda nije vrijeme da odustanete od tog“, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

OHR je davno trebalo zatvoriti, a od primjene bonskih ovlaštenja niko nije imao nikakve koristi, smatra Dragan Čović.

„Odnosno, imali smo mnogo više štete i pokušaja transformiranja nečega što je Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Druga stvar, ako će sve već birati visoki predstavnik, a evidentno je da hoće da ima vrlo jasan, ograničen mandat. Ja mislim da je to već dogovoreno“, rekao je Dragan Čović, lider HDZ-a.

OHR je završio svoju misiju u BiH. To su shvatili svi osim političara koji svoju političku odgovornost delegiraju međunarodnoj zajednici i visokom predstavniku, stav je pravnika Damira Sakića.

„Što se tiče izbora novog visokog predstavnika, pred Savjetom za implementaciju mira je izbor. S jedne strane, mogu ponovo pokušati protivpravno nekog proglasiti za visokog predstavnika, nekog ko neće imati podršku svih političkih predstavnika u BiH, a što će za posljedicu imati nove ustavne i političke krize ili mogu rezoluciju proslijediti Savjetu bezbjednosti UN-a, koji je utvrditi dužnu trajanja mandata novog visokog predstavnika“, rekao je pravnik Damir Sakić.

Bez obzira na to što SAD, ali i predstavnici sve većeg broja evropskih zemalja zagovaraju stav da je prošlo vrijeme međunarodnog inevrencionizma, u Federaciji to ne čuju. Ponavljaju da još nije vrijeme za zatvaranje OHR-a.

„Ja nisam za Ured visokog predstavnika, ali jesam za njegovo postojanje dok s ene ispune uslovu pet plus dva. I, što je vrlo važno, činjenica je da imamo određenu instituciju koja će moći izvršiti pritisak i sankcije, ukoliko dođe do kršenja Dejtonskog sporazuma, Ustava BiH“, rekao je generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH. Haris Plakalo.

Optimistično je očekivati da će novi visoki predstavnik štititi Dejtonski sporazum i Ustav Bih, jer to nisu radili ni njegovi prethodnici. Naprotiv, svaki od njih ostaće upamćen po nametanju zakona i odluka, koje su narušavale ustavni poredak BiH.

„Bonska ovlašćenja su omogućila visokom predstavniku da on postane najvažniji zakonodavac u BiH, oblikujući njeno državno uređenje. Donošenjem novih i izmjenama postojećih zakona, visoki predstavnik je bitno mijenjao ustavom utvrđene principe podjele nadležnosti.BiH je država čija je politička stvarnost godinama funkcionisala u formi poluprotektorata, uz stalnu neizvjesnost o tome kada će takav model upravljanja konačno biti završen“, rekao je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.

Karan naglašava i da moguće pravno preispitivanje nametnutih odluka visokih predstavnika ne predstavlja nikakav napad na BiH, već legitimno ustavnopravno pitanje. Neophodno je, kaže, preispitati sve nametnute odluke visokih predstavnika, naročito ine kojima je vršen prenos nadležnosti sa entiteta na nivo BiH.