UIO BiH će poštovati zabranu obrade podataka, nepoznato kako će se podnositi PDV prijave

Uprava od dana kada su primili Rješenje Agencije traži način kako da prikupi prijave i naplati PDV i carine.

„Prije isteka roka, a to je 2. jul, koji je dala Agencija, Uprava za indirektno oporezivanje će saopštiti kako će funkcionisati sistem i kakve će proizvesti posljedice, prije svega, po poslovnu zajednicu, ali i za cijeli sistem, poreski i carinski sistem Uprave za indirektno oporezivanje“, rekao je Zoran Tegeltija, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Neke odluke već su donesene. Svih 15 hiljada do sada izdatih potvrda za elektronske potpise za prijavu PDV-a i oko 800 koje su izdate kroz novi carinski tranzitni sistem biće stavljene van snage, najavljuje Tegeltija. Nije sasvim jasno zašto se Uprava odlučuje na stavljanje van snage već izdatih potvrda elektronskih potpisa kad rješenjem Agencije za zaštitu ličnih podataka nije naloženo brisanje podataka, što je objašnjeno i u saopštenju Agencije.

Iz dispozitiva Rješenja nesporno proizilazi da izrečene mjere proizvode pravno dejstvo za ubuduće i ne proizvode pravne posljedice na ranije postupke izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda.

Šest dana prije nego što, prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, počinje podnošenje PDV prijava za jun nije poznato kako će obveznici prijaviti PDV. Posljedično, nije poznato ni kako će Uprava prikupiti oko 900 miliona maraka projektovanog prihoda od PDV-a i carina“, saopštenje je Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.

„To u ovom trenutku niko sa sigurnošću ne može da kaže kako će to izgledati. Naravno, od 2023. godine, promijenjeni su propisi – definisani su da svi poreski obveznici podnose poreske prijave digitalno potpisane i to u ovom trenutku svi poreznici koriste. Mislim da ćemo, naravno, ukoliko ne budemo mogli dalje da radimo, moraćemo mijenjati određene propise koji će biti sasvim sigurno korak unazad. Koliko će to produžiti vrijeme podnošenja poreskih prijava, to niko u ovom trenutku zaista sa sigurnošću ne može da kaže“, rekao je Tegeltija.

Propis koji sasvim sigurno mora da se mijenja je Uputstvo o podnošenju prijave za PDV upotrebom kvalifikovane elektronske potvrde koje je u julu 2023. godine donio Zoran Tegeltija. A donio ga je na osnovu Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u kojim je tadašnji predsjednik Upravnog odbora Uprave, Vjekoslav Bevanda propisao da su veliki obveznici indirektnih poreza dužni da od juna 2023. podnose elektronske prijave upotrebom kvalifikovane potvrde. A tim uputstvom, između ostalog propisano je.

„Do nastupanja rokova za obavezno podnošenje PDV prijave upotrebom kvalifikovane elektronske potvrde iz člana 5. ovog uputstva primjenjuju se Uputstvo o elektronskom podnošenju prijava samooporezivanja. Članom 5. Uputstva nisu propisani rokovi od kojih obveznici indirektnih poreza moraju da podnose prijave s elektronskim potpisom. A prema Uputstvu o elektronskom podnošenju prijava samooporezivanja punih pet godina prije novog uputstva o kvalifikovanoj elektronskoj potvrdi PDV prijave takođe su se podnosile elektronski, ali – bez elektronskog potpisa“, navodi se u Uputstvu o podnošenju prijava za PDV upotrebom kvalifikovane elektronske potvrde.

Dodatno, Uprava za indirektno oporezivanje tri dana prije Rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka, odnosno 9. juna ove godine, objavila je na svojoj internet stranici podsjećanje da je prošlo više od dvije godine od stupanja na snagu obaveze potpisivanja poreskih prijava putem kvalifikovane elektronske potvrde, konstatujući da Uprava u svom poreskom informacionom sistemu ima evidentirane poreske obveznike koji ne potpisuju prijave elektronskim potpisom. Nakon što smo počeli da se raspitujemo otkuda dolazi panika u javnosti da će cijeli sistem Uprave, a posljedično i budžeti po BiH da kolabiraju ako još postoji mogućnost da se elektronske prijave podnose bez elektronskog potpisa – obrisali su saopštenje.

U jednom od brojnih razgovora sa Upravom za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine koje smo imali u posljednjih nekoliko dana jedan od zaposlenih – upravo na referatu elektronskih potpisa – rekao nam je da im je potrebno oko tri mjeseca da se vrate na stari sistem. Na naše uporno insistiranje da odgovori na pitanje da li je moguće podnijeti elektronsku prijavu bez elektronskog potpisa, u jednom trenutku je ipak rekao – tehnički je moguće. A onda je pitao: „Gdje vodi ovaj razgovor?“

Razgovor je trebalo da odvede do rješenja i informacije za sva pravna, ali i neka fizička lica koja od 1. jula treba da prijave Upravi za indirektno oporezivanje šta su to sve kupili ili prodali u junu kako bi im Uprava izračunala koliko PDV-a treba da plate – ili vrate ako žele. Ali razgovor je vodio dalje do zvanične informacije da će se i Uprava za indirektno, slično kao i IDDEEA, oglušiti na zabranu Agencije za zaštitu ličnih podataka koja ima zakonsku mogućnost da im odreže kaznu do 40 miliona maraka koliko UIO ima da plati, ili u slučaju IDDEEA-e - koja vjerovatno nema toliki novac - do 4% ukupnog godišnjeg prometa. A onda se javio direktor Uprave za indirektno da konačno saopšti da se Uprava neće igrati anarhije, ma koliko da mu nije pravo zbog rješenja Agencije.

„Cijeli sistem kako će funkcionisati zavisiće od odnosa Agencije za zaštitu ličnih podataka prema ovim drugim izdavaocima kvalifikovane elektronske potvrde i, ukoliko njih budu tretirali kao što su tretirali Upravu za indirektno oporezivanje – a ja ne vidim razloga da ne bude tako – imaćemo jednu situaciju, ali ukoliko im omoguće da oni nesmetano nastave da rade, mislim da ćemo imati nešto sasvim drugu situaciju, ali to je u ovom trenutku sasvim sigurno do Agencije za zaštitu ličnih podataka, a ne Uprave za indirektno oporezivanje“, rekao je Tegeltija.

Druga dva ovjerioca koja je, pored IDDEEA-e i Uprave za indirektno oporezivanje, u registar ovjerioca kvalifikovanih elektronskih potpisa upisalo Ministarstvo transporta i komunikacija BiH su BH. pošte i jedna privatna firma. Saznajemo da je inspekcija Agencije za zaštitu ličnih podataka obišla i ta druga dva ovjerioca, ali tu nema osnove za zabranu. Radi se o pravnim licima koja nisu državni organi, preciznije upravne organizacije čije su nadležnosti propisane zakonom. Zakonima o Upravi za indirektno i IDDEEA-i nisu propisane nadležnosti za obradu ličnih podataka s ciljem izdavanja kvalifikacija za elektronske potpise. A upravo zakoni za upravne organizacije u ovom smislu isto su što i rješenje o registraciji pravnog lica koje može da se bavi samo onom d‌jelatnošću za koju je registrovano.