Volf: BiH teško može opstati bez dejtonskih principa

"Ovaj sporazum, koji je prije 30 godina okončao krvave jugoslovenske ratove, nije implementirao čistu demokratiju. Nije donio opšte i jednako biračko pravo prema principu "jedan čovjek – jedan glas". Ali donio je mir, na tom nestabilnom prostoru Evrope, i to mnogo vrijedi. Ne smijemo zaboraviti da je Prvi svjetski rat započeo upravo ovdje", rekao je Volf.

On je istakao da je nekoliko hiljada ljudi na svim stranama poginulo prije nego što je došlo do sporazuma u Dejtonu. Zaključuje da Bosna i Hercegovina bez dejtonskih principa teško može opstati jer jedinstven državni narod u Bosni i Hercegovini ne postoji.

"To nije nacionalna država, nego višenacionalna država, nalik nekadašnjoj Jugoslaviji. I zato bi napuštanje Dejtona bilo izuzetno opasno", rekao je Volf i pojasnio na sljedeći način:

"Uz Dejton su pod labavim krovom BiH nastala dva gotovo suverena entiteta – bošnjačko-hrvatska Federacija i Republika Srpska – sa tročlanim, paritetno popunjenim Predsjedništvom i Domom naroda na državnom nivou, čije su stolice ravnomjerno raspoređene na sve etničke grupe. Etnička čišćenja nisu poništena, ali bez jasnih razgraničenja drugačije rješenje nije bilo moguće. Zašto? Ljevica bez istorijskog pamćenja u ovoj visokoj kući nerado će to čuti, ali moderne demokratije funkcionišu samo u nacionalnim državama. Jer demokratija pretpostavlja – barem u određenoj mjeri – kulturnu homogenost, zajedničke vrijednosti, nepisana pravila i pretpostavke zajedničkog života".

Volf ističe da tek na osnovi ovog zajedničkog predpolitičkog temelja moguće je izdržati konkretne političke nesuglasice i rješavati ih civilizirano,

"Nije slučajno da su demokratija i nacionalni pokret u našoj Njemačkoj, ali i u cijeloj zapadnoj istoriji išli ruku pod ruku. Bez nacionalnog pokreta nema moderne demokratije, a bez demokratije nema evropskih nacionalnih pokreta", istakao je Volf.

On je istakao da se u Njemačkoj danas ne želi čuti riječ "etnija", a ljevica i Ured za zaštitu ustavnog poretka odmah podignu obrve čim se o etnijama govori.

"Međutim, tamo, u Bosni i Hercegovini, etnije i narodi imaju ključnu, vjerovatno presudnu ulogu. I to Dejton uzima u obzir", rekao je Volf.

Volf ističe da je Dejton donio mir tako što je kombinovao slab centralni nivo sa snažnom autonomijom etnički oblikovanih entiteta.

"Naravno da postoji kritika Dejtona, čak i opravdana. Zanimljiv je, na primjer, pristup administracije Donalda Trampa koja je željela ograničiti ulogu Visokog predstavnika. Evropska unija, međutim, traži reviziju u potpuno drugom smjeru", rekao je Volf.

On ističe da onaj ko želi napustiti Dejton mora prvo odgovoriti na pitanje: šta je alternativa? Ili drugačije rečeno: ko nastoji sačuvati mir, a ko dolijeva ulje na vatru? Ko nastoji uravnotežiti narode, a ko jednostrano staje na jednu stranu?

On ističe da Evropski sud za ljudska prava, koji je želio nametnuti Bosni i Hercegovini jednako biračko pravo, dolijeva ulje na vatru, jer jednako pravo glasa neće stvoriti nacionalnu državu ni iz čega, već bi nužno dovelo do etničkog glasanja i time do dominacije najbrojnijeg naroda – muslimanskih Bošnjaka.

"Navodno hrišćanska unija pritom ne stoji ništa bolje od ljevice", istakao je Volf.

On je podsjetio na izjave Mihaela Branda, sada državnog parlamentarnog sekretara, kada je prošle godine u intervjuu za jedan sarajevski list polemizirao protiv Dejtona: sporazum je, govorio je, "nepravedan", čak "nepodnošljiv" i krši "evropske i zapadne vrijednosti", kao i "demokratiju i vladavinu prava".

"Taj čovjek ništa nije shvatio, ni iz istorije, ni iz kompleksnosti zajedničkog života naroda u višenacionalnim državama", rekao je Volf.

On je istakao da Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne žele biti manjina u vlastitoj zemlji i da se ne žele podvrgnuti muslimanskoj vlasti koja bi odlučivala o njihovim životima i njihovoj budućnosti, kao što je to nekada bilo pod Osmanlijama.

BiH

Iz AfD-a za ATV: Dejton je donio mir i poredak, ali ne i stvarnu suverenost

Volf ističe da to Srbi i Hrvati redovno izražavaju na izborima i referendumima i da se to mora poštovati.

"Dodikova stranka je prije dvije sedmice pobijedila na predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj. Ujedinjene nacije i Kristijan Šmit – uz sve zasluge koje ima u Bavarskoj i Njemačkoj – moraju shvatiti da je njihova strategija propala i da Srbi neće promijeniti svoj izbor pod međunarodnim pritiskom", rekao je Volf.

On ističe da bi trebali bi uzeti primjer iz SAD-a.

"Dok je Savezna Republika Njemačka tadašnjem predsjedniku Dodiku zabranila ulazak u zemlju, SAD se danas okreću deeskalaciji i ukinule su sankcije uvedene pod Bajdenom. Od podrške visokom predstavniku prešli su ka ograničavanju njegove uloge. To je korak u dobrom smjeru", rekao je Volf.

On je istakao da se moramo vratiti deeskalaciji i osnovnim principima Dejtona, bez zauzimanja strane, a to zahtjeva poštovanje prava naroda na samoodređenje.

Ističe da to zahtjeva i realno sagledavanje političke stvarnosti u ovoj lijepoj, ali istorijom izranjavanoj, multietničkoj zemlji, čija tri naroda imaju različite poglede na prošlost.

"Kada neki danas paušalno napadaju ovaj sporazum, to je u najboljem slučaju naivno, u najgorem: doprinos eskalaciji u regionu. A takva eskalacija nije u interesu ni Njemačke ni Evrope. Hvala lijepo", poručio je Volf.