Iz AfD-a za ATV: Dejton je donio mir i poredak, ali ne i stvarnu suverenost

"Prije trideset godina u Dejtonu je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Bio je to prelomni trenutak za Evropu, uspjeh diplomatije, trenutak nade. Danas, trideset godina kasnije, moramo se zapitati: Da li je Dejton BiH umirio ili zamrznuo? Da li je stvorio osnovu za državnost ili za trajnu zavisnost?

Odgovor je obeshrabrujući.

Dejton je zaustavio rat, ali političku samoodređenost nikada nije zaista dopustio. Od mirovnog poretka nastao je nadzorni poredak. Ono što je zamišljeno kao prijelaz pretvorilo se u stanje upravljane suverenosti", rekao je Tajh.

On kaže da je BiH sa parlamentima, ali bez stvarne samostalne moći.

"Država sa ustavom, ali bez istinske samouprave. Formalno demokratska, ali u stvarnosti vođena izvana. Međunarodni nadzorni režim, utjelovljen u takozvanom visokom predstavniku, bio je zamišljen kao zaštitni mehanizam, a ne kao zamjenska vlada. Danas je upravo to postao: zamjenska vlada. Kristijan Šmit raspolaže ovlašćenjima koja ne postoje ni u jednoj drugoj evropskoj zemlji. Može staviti van snage zakone, smijeniti izabrane političare i zaobići institucije – bez demokratske kontrole, bez odgovornosti i bez mandata građana Bosne i Hercegovine", kaže Tajh i dodaje:

"To nije mehanizam očuvanja mira, nego upravljanje nepunoletnošću. I to je suprotno od onoga što je Dejton obećavao: mir kroz odgovornost, federalizam kroz ravnotežu i suverenost kroz saglasnost.

Dejton nikada nije bio zamišljen kao projekat centralizovane države, nego kao federalna ravnoteža između tri naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ali ta ravnoteža je uništena centralizacijom, međunarodnim uplitanjem i strukturnim nepovjerenjem."

On kaže da je posljedica toga da zemlja koja funkcioniše, ali ne raste.

"Država koja postoji, ali nije samostalna. AfD jasno kaže da mir ne nastaje trajnom intervencijom, nego samoodređenjem. Dejton je bio uspješan dok je poštovao tu ravnotežu, a neuspješan otkako je ona sistematski podrivana. Trideset godina nadzora nije znak stabilnosti, nego zastoja. Bosna i Hercegovina nije sigurnosni rizik, nego pouka o tome kako je zapadna politika zamijenila stabilnost kontrolom", rekao je poslanik.

Kaže i da su SAD počele mijenjati stav.

"Dok Evropska unija i dalje insistira na ovom modelu, Sjedinjene Države su počele mijenjati stav. Ukinuće sankcija Miloradu Dodiku 29. oktobra 2025. godine bilo je više od diplomatskog signala. Bilo je priznanje da se konflikti ne mogu beskonačno upravljati. I u Vašingtonu se prepoznaje da je vrijeme trajnih eksperimenata izgradnje nacija prošlo. Lokalna rješenja koja nose tri konstitutivna naroda jedina su budućnost za Bosnu i Hercegovinu.

Njemačka, međutim, ostaje zarobljena u starim obrascima razmišljanja. Bilo pod Ampelom ili pod vođstvom CDU-a, naša spoljna politika ne vjeruje nacionalnoj suverenosti – ni u inostranstvu ni kod kuće. Lakše je vladati nad ljudima nego sa njima. I lakše je održavati strukture koje odavno više nemaju legitimitet.

Ali stabilnost bez legitimiteta ne traje vječno. Zapad mora prepoznati kada njegova uloga čuvara mira postaje prepreka slobodi", kaže Tajh.

Tajh ističe da je Njemačka 1995. godine bila dio rješenja, a da sada ne smije ostati dio problema.

"Naš zadatak nije slati nove nadzornike, nego vraćati odgovornost ljudima, parlamentima i narodima Bosne i Hercegovine.

Trideset godina nakon Dejtona važi: Mir zahtijeva povjerenje, ne starateljstvo. Federalizam zahtijeva ravnotežu, ne kontrolu. Suverenost zahtijeva hrabrost, ne birokratiju.

AfD stoji iza te hrabrosti. Za Evropu suverenih otadžbina, a ne Evropu pod nadzorom. Za Njemačku spoljna politiku koja djeluje ravnopravno, a ne iz nadmenosti.

Bosna i Hercegovina je ogledalo Evrope. Pokazuje šta se dešava kada se stabilnost stavlja iznad slobode. Ko ne vjeruje Bosni i Hercegovini, ne vjeruje ni Njemačkoj. A ko drugima uskraćuje samoodređenje, već ga je odavno predao i u vlastitoj zemlji.

Zato je naš stav jasan: Suverenitet umjesto protektorata. Federalizam umjesto centralizma. Partnerstvo umjesto starateljstva.

Ovaj stav ne važi samo za Bosnu i Hercegovinu – vrijedi za Evropu u cjelini. Jer mi ne želimo zemlju kojom upravljaju drugi, ne želimo naredbe iz Brisela, ne želimo moralni nadnadzor nad nacionalnim parlamentima. Mi želimo samoodređenje za Njemačku, za Evropu i za narode Bosne i Hercegovine", kaže Tajh.

Gašpar: Zemlja funkcioniše, ali ne napreduje

"Dejton je trebao uspostaviti federalnu ravnotežu između Bošnjaka, Hrvata i Srba, ali je upravo ta ravnoteža narušena stalnom centralizacijom i međunarodnim intervencijama. Zemlja funkcioniše, ali ne napreduje, kaže za ATV Filip Gašpar, savjetnik poslanika AfD u Bundestagu.

"Prije 30 godina u Dejtonu je zapečaćen mir za BiH. Ono što se tada slavilo kao uspjeh diplomatije, pokazalo se kao trajno stanje tuđinski određene suverenosti. Dejton je zaustavio rat, ali nije dopustio istinsku samoodređenost. Privremeno rješenje pretvorilo se u nadzornu upravu. BiH je država sa parlamentima, ali bez vlastite moći, formalno demokratska, a u stvarnosti upravljana izvana", kaže Gašpar.

On kaže da visoki predstavnik posjeduje ovlašćenja kakva nisu zamisliva ni u jednoj drugoj evropskoj državi

"Visoki predstavnik Kristijan Šmit (CSU) posjeduje ovlašćenja kakva nisu zamisliva ni u jednoj drugoj evropskoj državi. On može ukidati zakone, smjenjivati izabrane političare i vladati bez ikakve demokratske legitimacije. To više nije očuvanje mira – to je kolonijalno upravljanje. Dejton je trebao uspostaviti federalnu ravnotežu između Bošnjaka, Hrvata i Srba, ali je upravo ta ravnoteža narušena stalnom centralizacijom i međunarodnim intervencijama. Zemlja funkcioniše, ali ne napreduje. Postoji, ali nije samostalna", kaže Gašpar.

Dok Sjedinjene Američke Države ukidanjem sankcija Miloradu Dodiku šalju poruku da su beskrajni eksperimenti izgradnje nacija propali i da su potrebna lokalna rješenja, Njemačka se i dalje drži neuspjelog modela tutorstva, bez obzira na to vlada li zemljom SPD ili CDU/CSU, kaže Gašpar.

"Trideset godina nadzora nije znak stabilnosti, već znak stagnacije. Ko narodima u Bosni i Hercegovini uskraćuje suverenitet, na kraju ne vjeruje ni sopstvenom narodu.

Mir nastaje kroz samoodređenje, a ne kroz trajnu intervenciju. Suverenitet umjesto protektorata. Federalizam umjesto centralizma. Partnerstvo umjesto tutorstva.

To važi za BiH, kao i za Njemačku i za cijelu Evropu. Nikom nije potrebna država kojom upravljaju drugi – bilo da dolaze iz Brisela ili da se predstavljaju kao moralni nadzornici", rekao je Gašpar.