Cijena sjemena na istom nivou: Đubrivo skuplje, evo za koliko

Ubere oko 11 i po tona pšenice po hektaru. Zasijaće pšenicu na 25 hektara. Do sada je uzorao oko 5 hektara zemlje i dok sve ne završi, ne počinje sa sjetvom. Ko ne ore, poručuje neće mu valjati ni sjetva ni žetva.

„Ja ipak preporučujem da ako ikako može da se uzore , jeste da je to teško mi koji imamo jače mašine, nama nije problem uzorati imamo mašine za trvenje zemljišta , tako da zemljište možemo pripremiti za sjetvu, a ovi „sitniji“ ( proizvođači), jeste da treba proći više puta ali se mora zemlja pripremiti i molim ljude, nemojte bez umjetnog đubriva to jeste 20- 30 kg po dunumu ili 200- 300 kg po hektaru“, rekao je poljoprivredni proizvođač iz sela Kladari kod Srpca, Đuro Cvijić.

Deklarisano sjeme je imperativ i trebalo bi u širokom luku zaobilaziti „ žito sa tavana“ jer ukoliko se radi sa takvim sjemenom, žetva bi mogla biti vrlo loša. Poljoprivrednici mogu i tu da računaju na podršku.

„Savjetujemo poljoprivredne proizvođače koji za sjetvu koriste deklarisano sjeme da čuvaju račune i fiskalne račune za narednu godinu za podsticaj kad izađe Pravilnik“, rekla je viši stručni saradnik za ratarstvo, PJ Gradiška, Bojana Panić.

Izvjesno je da će jesenja sjetva biti skuplja. Pojedina veća preduzeća koja se bave prometom repromaterijala za poljoprivrednu proizvodnju, uspjela su da zadrže iste cijene sjemena. To se ne može reći za cijene đubriva. Biće skuplja za najmanje 10 %.

„Nažalost došlo je do promjene cijena đubriva naviše jer znate ne zavisi od nas , već od nabavne cijene, od troškova transporta, komplikacija , ratnih dešavanja“, rekao je Goran Gvozden, „GOLIĆ TRADE“, Gradiška.

Na cijene repromaterijala utiču i promjene cijena goriva. Podsticaji za proizvodnju merkantilne pšenice iznosiće kao i do sada, 500 KM po hektaru.

Pšenica bi u Srpskoj trebalo da bude zasijana na oko 60.000 hektara, što je nešto manje u odnosu na prošlu godinu.