Darko Andrić o planovima HE Višegrad i uticaju klimatskih promjena

Za ATV je o klimatskim izazovima, hidrološkim modelima i balansiranju proizvodnje govorio izvršni direktor za proizvodnju i upravljanje Darko Andrić.

Andrić objašnjava da se planovi proizvodnje ne donose na osnovu jedne sušne sezone, već na osnovu dugogodišnjih statističkih uzoraka.

Kada se mijenjaju hidrološki modeli?

Odgovarajući na pitanje da li klimatske promjene zahtijevaju reviziju proizvodnih ciljeva, Andrić naglašava da se za sada prati prosjek, ali da su korekcije moguće ukoliko se sušni period produži.

"Ne mislim da su planovi preambiciozni, jer se oni rade na osnovu hidrološkog niza iz prethodnih godina i uzorka od mnogo više godina. Zbog toga se trenutna situacija još uvijek ne može tretirati kao trajna pojava. Međutim, ukoliko bi se desilo nekoliko izuzetno sušnih godina zaredom, tada bi se sigurno pristupilo izmjeni hidroloških modela i promjeni planirane količine proizvodnje", kaže Andrić.

On dodaje da je najbolji pokazatelj upravo početak ove godine, kada su tokom četiri mjeseca zabilježeni ekstremno visoki dotoci, što je kompenzovalo sušni treći kvartal. Ipak, fluktuacije prave probleme u urednom snabdijevanju.

"Prosječno smo na planiranom nivou, ali izazov nastaje jer nemamo kontinuirani minimum proizvodnje kako bismo u svim momentima zadovoljili potrebe stanovništva i ispunili sve proizvodne bilanse Elektroprivrede Republike Srpske", objašnjava on.

Nedostatak vode teži od prelivanja

Na pitanje šta je za sistem teži scenario, prelivanje vode tokom visokih dotoka ili rad sa smanjenim kapacitetom zbog suše, Andrić nema dilemu.

"Veća je šteta kada nema vode, jer onda trpe svi. Kada se voda preliva, to znači da su angažovane sve tri turbine, da je dobra hidrologija i dobra proizvodnja, čime ispunjavamo naš osnovni zadatak. Međutim, kada nema dotoka, borimo se za svaki megavat u iščekivanju boljih uslova. Za sada nema najava katastrofalnih poplava, pa tokom novembra i decembra očekujemo normalizaciju padavina i dotoka, čime ćemo zadržati ispunjenje plana proizvodnje koji je trenutno na 102 odsto", navodi Andrić.

Opasnost od naglog otapanja i pad jezera za tri metra

Govoreći o predstojećoj zimi i snježnim padavinama, on napominje da se pravi efekat snijega osjeti tek na izlasku iz zime, u februaru ili martu, te da sistem zahtijeva postepeno topljenje.

"Za HE „Višegrad“ najviše odgovara kontinuiran dotok, jer su naši kapaciteti akumulacije limitirani. Naglo otapanje donosi velike dotoke i neefikasno iskorišćenje vode. Trenutno smo na donjoj minimalnoj koti i nivo našeg jezera je opao za više od tri metra. Poređenja radi, na HE „Piva“ u Crnoj Gori ti padovi su i po nekoliko desetina metara, a dotok im je svega 10 kubika. To jasno svjedoči da je izuzetno loša hidrologija pogodila sva slivna područja u regionu", zaključio je Andrić u razgovoru za ATV.